Arheologija: Što je ostalo na Butmiru?

Razlog da nije sačuvano više materijala je gradnja, a Adnan Kaljanac s Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu na konferenciji za medije je kazao da sarajevsko sveučilište do 2008. godine nije imao smjera za arheologiju
Kultura / Flash | 23. 10. 2017. u 13:55 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na području nacionalnog spomenika prahistorijskog naselja u Butmiru, u blizini Ilidže, arheolozi su završili dvije faze istraživanja i ustanovili da je sačuvano manje od pola arheološkog materijala.

Završene dvije faze temelj su za treću, čija realizacija treba početi, a nakon čega će biti utvrđeno u kojem pravcu će se dalje postupati s tim područjem.

Razlog da nije sačuvano više materijala je gradnja, a Adnan Kaljanac s Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu na konferenciji za medije je kazao da sarajevsko sveučilište do 2008. godine nije imao smjera za arheologiju što je davalo prostora gradnji na arheološkim mjestima.

''Pronašli smo butmirsku kulturu, nije sve iskopano, ali smo prvi koji smo pronašli naseobinski kompleks butmirske kulture. Austrougarska je pronašla materijal, keramiku i slično, ali nisu podnice, kuće, ognjišta i čitav način života, kao mi'', rekao je Kaljanac.

U fokusu je osam hektara zemljišta, a Kaljanac je najavio kako će za taj prostor tražiti da bude zaštićen u potpunosti. Prijedlog je da se napravi i arheološki park, za što sada imaju saznanja da ima dovoljno materijala.

Načelnik Općine Ilidža Senaid Memić je naglasio da je ovaj projekt, čija je prva faza počela 2016. godine, od značaja za cijelu državu te da će Općina pružiti podršku timu arheologa koji provodi aktivnosti i zaštititi sve što im bude interesantno za istraživanje.

''Angažirali smo najbolje stručnjake koje smo imali na raspolaganju. Vjerujemo u ovaj projekt i zato dajemo podršku, i nećemo trpjeti da se ne može ništa uraditi'', rekao je Memić.

Butmir je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u BiH iz kasnog kamenog doba.  Otkriveno je 1893. godine i predstavlja karakteristike cijele kulturološke grupe kasnog neolitika u središnjoj Bosni nazvanoj butmirska kultura. Izvorna duhovna kultura njegovih stanovnika izjednačava arheologiju BiH s arheologijom Europe. Na bazi apsolutne kronologije se pretpostavlja da je naselje bilo naseljeno od 5500. do 4500. godine p.n.e. Osnovu prahistorijske ekonomije Butmira su predstavljali agrikultura i stočarstvo. Međutim, i lov i ribolov, kao i prikupljanje divljih jestivih plodova, su također bili važan dio svakodnevnog života.

Na aktivnostima istraživanja Butmira radi Institut za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu s partnerima, Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Federalnim zavodom za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, Institutom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Udruženjem ''Društvo arheologa 1894'', njemačkim Arheološkim institutom Berlin te Centrom za balkanološka ispitivanja.

 

Kopirati
Drag cursor here to close