Traži se obnova

Ako se ne obnovi, Mostar će na Partizanskom nastaviti gubiti milijune

Kultura / Flash | 23. 05. 2016. u 07:55 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Mostar je puno izgubio zbog izostanka turista Partizanskom spomen groblju i zbog emocija i osjeća koje bi ljudi s njega odnijeli u svijet. Kad je riječ o financijama, nekoliko stotina tisuća ljudi prođe kroz Mostar, kad bi svaki drugi došao na ''Partizansko'', platio kartu što je sasvim normalno kad su turističke atrakcije u pitanju, mislim da smo dosad minimalno izgubili nekoliko milijuna maraka'', rekao je Marin Bago iz udruge Futura za Bljesak.info.

Bago kaže kako su svi civilizirani narodi u Europi od spomenika napravili turističke atrakcije, te dodaje da je samo pitanje vremena kad ćemo mi doći na tu razinu. Kaže kako bilo kakve ideologije nemaju prednosti, te da sve to pripada našoj prošlosti i povijesti.

''Što se tiče odnosa Mostaraca prema spomeniku mislim da je tu ključno pitanje kako se odnosimo prema svojoj povijesti, kulturi, spomenicima, pa ako hoćete jesmo li sposobni staviti ga u funkciju turizma'', rekao je Bago.

Posjeta ne prođe bez incidenta

Sead Đulić predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR - a Mostar kaže kako je uz Stari most, Partizansko spomen groblje godinama bilo najposjećeniji turistički objekt u Mostaru.

''I danas Partizansko spomen groblje budi veliki interes kod posjetitelja Mostara, ali posjete su postale posjete visokog rizika, jer uz svaku grupu potrebna je policijska pratnja ranije najavljena i slično. I u takvim okolnostima događaju se incidenti. I kada idete rodbini tamo pokopanoj položiti cvijeće trebate policijsku pratnju. To mora stati. U tim okolnostima ne možemo govoriti o turističkim potencijalima, a oni su ogromni. Nama je jasno da postoje organizacije i pojedinci koji sve čine da se taj prostor prenamjeni i uništi svaka pomisao na obnovu. Postoje i projekti za takve ideje. Vidjeli smo ih, kao što i znamo koji politički subjekti stoje iza toga. Međutim, no pasaran'', rekao je Đulić za Bljesak.info.

Razlog zbog kojeg turisti jedim dijelom izbjegavaju posjetu ''Partizanskom'' je u činjenici da je spomenik zapušten i prepušten sam sebi. Novac za obnovu spomenika je bio osiguran, ali do njezine realizacije nikad nije došlo. Đulić kaže kako će Udruženje antifašista i boraca NOR - a Mostar tražiti obnovu ovog spomenika.

''Partizansko spomen groblje je Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Postoji Zakon o nacionalnim spomenicima koji jasno propisuje obaveze i nadležnosti svih. Tražit ćemo dosljednu primjenu Zakona od svih koje taj zakon obavezuje. Svako, od Grada do Vijeća ministara ima neku obavezu, I bit ćemo uporno istrajni da se te obaveze od svih izvrše. Istovremeno, kontinuirano ćemo se obraćati međunarodnoj zajednici, prije svih Europi, koja baštini antifašizam kao vrijednu tekovinu ugrađenu u svoje društvo, ali I svima drugima, od SAD –a do Vatikana, od Rusije i Kine do Australije itd'', rekao je Đulić.

Obnovljeno je moguće zaštiti

Dulić smatra da se mnoga antifašistička obilježja u Mostaru kontinuirano oskrnavljuju i uništavaju.

''Mnogo je obilježja koja su uništena u minulom ratu ili poslije njega, a nisu obnovljena ili se nedozvoljena njihova obnova. Primjer je spomen ploča ubijenim učenicima i profesorima Gimnazije. Mnoge takve ploče bile su na brojnim objektima. Danas ih uglavnom nema. Mostar je u znak sjećanja na narodne heroje postavio biste svih. Neke su vraćene, ali na mnogim mjestima danas stoje samo postamenti s imenom i prezimenom, ali nema bisti. Kuća obitelji Vuković bila je dio Muzeja Hercegovine i imala je muzejsku postavku. Danas dio koriste izviđači, ali to nije ono što jeste namjena te kuće i sjećanje na čitavu porodicu koja je dala živote u borbi protiv fašizma. Nestali su brojni nazivi ulica mostarskih rodoljuba, te zamijenjeni imenima ljudi koji čak nemaju porijeklo, ne u Mostaru, nego ni u našoj državi itd, itd. Sve su to aktivnosti koje retuširaju povijest i antifašizam koji Mostar baštini potiskuju u zaborav. Učinit ćemo sve da se postojeća praksa zaustavi, a tek onda možemo govoriti o poboljšanju situacije'', smatra Đulić.

Dodao je da će pitanje obnove ovog umjetničkog djela dignuti na planetarnu razinu.

''Ne može se pripremati za ulazak u antifašističku Europu kontinuiranim rušenjem antifašističkih obilježja u vlastitoj zemlji. Učinit ćemo sve da to ta Europa zna i bude detaljno upoznata. Razotkrivat ćemo to licemjerstvo ma od koga dolazilo. Naravno, svjesni smo ekonomske situacije u kojoj se država nalazi i da nije moguće odjednom sve obnoviti, ali je sigurno da je moguće obnovljeno zaštititi. Inzistirat ćemo u nastojanju da se pronađu i sankcioniraju svi rušitelji već obnovljenih dijelova Partizanskog spomen groblja. Ovakav zločin ne zastarijeva'', rekao je Đulić.

On smatra da sadašnjim građanima Mostara, prvenstveno mladim ljudima treba prestati lagati o tom spomeniku.

''Oni moraju znati da to jeste groblje i da su tamo pokopani svi oni građani Mostara koji su u Drugom svjetskom ratu bili borci protiv fašizma, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni. Dakle to su patrioti koji su dali život boreći se protiv fašizma, a ne komunisti. Naravno, ima i komunista. Treba ponovo reći da su tamo pokopani i obilježeni borci koji su Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Židovi, Romi i drugi, te da kao i svi mrtvi zaslužuju svoj smiraj'', rekao je Đulić.

Uvesti 24-sati nadzor

Dulić kaže kako kompleks spomenika treba ograditi, osvijetliti, staviti pod fizički 24 – satni nadzor, očistiti i polako korak po korak obnavljati.

''To mjesto jeste groblje, ali ono je bilo, ali i opet može biti mjesto za brojna umjetnička sretanja koja bi mu vratila život. Da bi se sve ovo moglo, vladajuće političke strukture moraju o tome javno progovoriti, a ne šutnjom stimulirati rušitelje. Naše aktivnosti bit će usmjerene u tom pravcu i u sljedećem razdoblju tražit ćemo javno očitovanje svih o ovoj civilizacijskoj tekovini povjerenoj Mostaru na čuvanje'', rekao je Đulić.

Bogdanović: Gradio sam spomenike koji ne liče na spomenike

Partizansko groblje u Mostaru je izgrađeno 1965. godine u čast svim Mostarcima poginulim u NOB-u.

Spomenik, koji je 2006. godine proglašen nacionalnim spomenikom, rasprostire se na 5.000 m2 i na šest nepravilnih terasa.

Groblje ima 810 nadgrobnih ploča, koje imaju simbolično značenje, kao i cijeli spomenik. Oblici nadgrobnih ploča kojima su obilježeni pali borci podsjećaju na posječeno stablo, simbol prekinute mladosti. Za gradnju spomenika upotrijebljene su kamene ploče koje su skinute sa starih i devastiranih kamenih kuća ovog starog grada.

Izgradio ga je, u vremenu obnove i rekonstrukcije koja je nastupila nakon završetka Drugog svjetskog rata, arhitekt Bogdan Bogdanović.

''Ja sam gradio spomenike koji ne liče na spomenike. Nisam ih ni zamišljao kao spomenike. Spomenici podsjećaju na muku, na patnju, ali ništa ne definiraju, pogotovo ne u propagandnom smislu. Razbio sam socrealističku formu spomenika i ruski utjecaj tih godina, veoma proširen i prisutan u Jugoslaviji. Ja sam radio kontemplativne igrarije'', izjavio je Bogdanović 2007. godine, tri godine prije smrti.

Najznačajniji spomenici Bogdana Bogdanovića, nalaze se u Beogradu (Spomenik Židovskim žrtvama fašizma), Jasenovcu (Spomenik Cvijet,), Bihać (Spomen – park Garavice sa kenotafima žrtava fašizma), Prilepu (Grupni kenotafi palih boraca otpora) i Kruševcu (Slobodište, simbolička nekropola).

Kopirati
Drag cursor here to close