Došla i preživjela s otoka Utøy

'Bravehearts' u Mostaru - ni tragedija nije spriječila mlade da mijenjaju društvo

Preživjela s otoka Utøy na projekciji dokumentarca 'Bravehearts' u Mostaru
Kultura / Film TV | 14. 03. 2018. u 18:05

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Norveškeog veleposlanstva u Sarajevu i Nansen dijalog centra (NDC) Mostar, u srijedu je u Mostaru održana specijalna projekcija norveškog dokumentarnog filma "Bravehearts", u režiji Kari Anne Moe.

Film prikazuje četiri politički angažirane mlade osobe od ljeta 2009. do jeseni 2011. godine koje se pripremaju za izbornu kampanju u svojim školama/okruzima. Tragedija koja se dogodila 22. 7. 2011. godine promijenila je tok kampanje, kao i njihove živote zauvijek.

Naime, toga dana je na političkom kampu na otoku Utøya, naoružani napadač pucajući iz vatrenog oružja usmrtio više od šezdeset mladih, dok ih je isto toliko ranio. Većina žrtava bili su tinejdžeri između 15 i 16 godina starosti.

Po riječima direktora NDC-a Mostar Elvira Đulimana, film govori o mladim ljudima u Norveškoj koji se bave politikom i koji žele nešto promijeniti u svom životu i svom društvu.

Filmom se želi, dodao je Đuliman, na neki način inspirirati mlade ljude da vide da mogu uzeti sudjelovanje u pozitivnim promjenama u svom društvu.

''Čak i ružne stvari koje su se dogodile i koje su prikazane u filmu, nisu spriječile mlade ljude da budu aktivni u svom životu'', kazao je Đuliman.

U izjavi za Fenu Lara Rashid, preživjela s otoka Utøya, kazala je kako je događaj na otoku definitivno inspirirao mlade ljude da budu aktivniji, da se bave politikom, dodavši kako se mladi ljudi nisu prepali te da je bitno "iz svega izvući lekciju, aktivirati se i jednostavno poslati poruku".

Govoreći o tragičnom događaju iz 2011. godine, kazala je kako na političke kampove dolazi dosta mladih ljudi koji su angažirani u politici, ali da neki od njih dođu jer im je lijepo i jer se žele zabaviti. Ona i njena sestra su, kako je kazala, imale želju da budu angažirane u politici jer su one porijeklom iz Iraka, iz kojeg su morale pobjeći, i bila im je želja da budu politički aktivne u norveškom društvu.

''Kada smo došli na otok, zabavljali smo se, plivali, igrali odbojku, nogomet... Kad je počeo napad, svi su počeli trčati i tada nisam znala gdje mi je sestra. Kasnije sam shvatila da je moja sestra ubijena'', kazala je Lara prisjećajući se tog kobnog dana.

Današnjem događaju, koji je snimala norveška državna televizija – NRK, nazočila je, između ostalih, norveška veleposlanica u BiH Guri Rusten, a među mnogobrojnom publikom bili su i hercegovački srednjoškolci te predstavnici lokalnih i međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem obrazovanja.

Nakon projekcije filma, koja je održana u prostorijama OKC-a "Abrašević", uslijedio je razgovor s učesnicima poslije kojeg će biti upriličen i koncert polaznika Mostar Rock School.

Tragedija se dogodila u srpnju 2011. godine, kada je Anders Breivik poubijao 77 i ranio 240 ljudi.

Norveški psihijatri, koji su danima promatrali Andersa Breivika su ga proglasili neuračunljivim. Zaključili su kako boluje od paranoidne shizofrenije. Ističu kako je Breivik bio u psihotičnom stanju dok je u srpnju Nije bio svjestan zbivanja i za vrijeme 13 razgovora koja su s njim vodila dvojica psihijatra. I smatrali su da ne bi trebao služiti zatvorsku kaznu.

Godinu dana kasnije, norveški sud je Breivika osudio na maksimalnu 21 godinu zatvora.

Zločinac je priznao da je 22. srpnja 2011. godine na otoku Utoyi i Oslu ubio 77 ljudi.

Tijekom suđenja naglašavao kako je potpuno svjestan svojeg postupka te da nije kriv jer je napadima pokušao spasiti Norvešku od islamizacije, piše BBC.

Tužitelji su tijekom suđenja tražili da se Breivika proglasi neuračunljivim, što je on sam opisao 'gorim od smrti'. Većina žrtava rekla je kako je samo zdrav čovjek mogao provesti tako složen napad. Ankete su pokazale da isto mišljenje ima čak 70 posto Norvežana koji smatraju da Breivik mora preuzeti odgovornost.

Kopirati
Drag cursor here to close