The social dilemma

Najtraženiji film na Netflixu otkriva: Imamo li izbor i kakva nam je budućnost?

Možemo li uopće samostalno donositi odluke o vlastitom izboru, pa naposlijetku i o opstanku?
Kultura / Film TV | 17. 09. 2020. u 17:28 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tehnološki lumeni i umjetna inteligencija, najjači su mozak nove forme kapitalizma, dok ljudskost zapravo hrani cijelu mašinu – to je prva stvar koju ćete primijetiti kada pogledate potresni dokumentarni film The Social Dilemma redatelja Jeffa Orlowskog.

Promjena društvenih normi, preispitivanje istine i demokracije, te stavljanje društva na put samouništenja ono je što se sve više događa otkako je društvenih mreža. Što više učimo o pozadini društvenih mreža i medija, više nam se čini da dolazimo na korak do potencijalnih velikih sukoba. Mržnja je sve raširenija, problemi su sve glasniji.

The social dilemma pokazuje nam kako nam je mozak programiran određenim algoritmima koji su dizajnirani kako bi doveli kapitalizam na veću razinu i tjerali nas da kupujemo proizvode i ideje o svijetu, sebi i drugima.

S obzirom na vaše preferencije i interese, vaš pretraživač će vam pokazivati takve rezultate i možete biti sigurni da vama i vašem prijatelju rezultat za istu pretragu neće biti jednak. Sve ovo dovodi u pitanje možemo li uopće samostalno donositi odluke o vlastitom izboru, pa naposlijetku i o opstanku?

Snimljena je već nekolicina dokumentarnih filmova o utjecaju društvenih mreža na našu privatnost, demokraciju i život (Screened Out, The Great Hach,…), no ovaj svakako prednjači u tome, prvenstveno zbog sugovornika koji su redom bivši investitori, direktori ili ljudi na izvršnim funkcijama Twittera, Instagrama, Pinteresta, Facebooka i drugih mreža na kojima dijelimo informacije.

Justin Rosenstein, čovjek koji je izumio „like“ na Facebooku započinje svoju priču kako je sve krenulo od širenja pozitivnog duha, a dovelo do toga da je u posljednjih 10 godina od početka društvenih mreža broj tinejdžerica s dijagnosticiranom depresijom porastao za 180% u Americi, baš kao i broj samoubojstava.

Najveća populacija koja svakodnevno konzumira društvene mreže, upravo su tinejdžeri koji će „like“ vrednovati kao prihvaćanje u društvu, a kada to stavimo u kontekst Interneta, brojke proporcionalno rastu i situacija postaje sve teža. Čak se pojavio i novi klinički termin „Snapchat Dysmorphia“ koji se odnosi na ljude koji se podvrgavaju plastičnim operacijama kako bi izgledali kao filteri koje vide online.

Čak i bivši zaposlenici, koji znaju na koji način algoritam funkcionira, imaju problem s ovisnosti o društvenim mrežama, pa ne čudi ni da korisnici diljem svijeta bore istu bitku koje zapravo nisu ni svjesni. Bit svega je da ne trebamo potpuno vjerovati svemu što vidimo online, piše portal Ljepota i zdravlje.

The social dilemma je alarmantno upozorenje na kapitalizam u nadi da će očuvati srž našeg društva prije nego što bude prekasno. Trebamo preispitivati sadržaj koji nam se nudi, pogotovo ako vidimo kako nam algoritam preporučuje stvari koje nas doista zanimaju.

Koliko god da su društvene mreže alat koji nas povezuje i ima listu pozitivnih točaka iza sebe, pitanje je, koliko su doista društvene mreže prijateljski nastrojene prema nama?

Kopirati
Drag cursor here to close