Hadžimuhamedović u Mostaru: Mnogi ne znaju šta je musandera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Muzej Hercegovine i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna uz financijsku potporu Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, organizatori su Prvog međunarodnog kolokvija 'Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta' na kojem će govoriti preko 20 izlagača iz BiH i regije.

Kolokvij je otvoren javnom raspravom o bosanskom usmenom nasljeđu i izložbom 'Umjetnost bosanske musandere', kazao je u izjavi za Fenu direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan.

Izložba predstavlja cjelovit prikaz bosanske tradicijske kuće koja je zajednički sadržitelj i za kulturu stanovanja i življenja, a i za bosansku usmenu tradiciju koja je nastala u jednom takvom ambijentu, ustvrdio je Krhan.

Dodao je kako su na ovoj izložbi predstavljeni crteži i fotografije musandera koje su sačuvane ili o kojima postoji dokumentacija.

Amra Hadžimuhamedović, profesorica Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, inače autorica ove izložbe ističe da je ona rezultat predanog rada na spašavanju ugroženog bosanskog naslijeđa.

"Izložbom 'Umjetnost bosanske musandere', mi pokazujemo rezultate jednog obimnog istraživačkog rada usmjerenog na sadržaj tradicionalne bosanske kuće. Svaka bosanska kuća, muslimanska, kršćanska, jevrejska, kuća imućne ili siromašne obitelji imala je musanderu. Danas mnogi i ne znaju šta je musandera", kazala je Hadžimuhamedović.

"Musandera se negdje potpuno pogrešno označava kao dolaf ili okolica što je samo jedan dio njenog sadržaja, ali nikako precizan naziv. Mi smo uspjeli u 25 mjesta naći u 63 kuće ili dokumentaciju o musanderama koje su postojale ili postojeće musandere. Našli smo dokumentaciju za ukupno 95 musandera, od toga je 41 od onih koje su obrađene uništena", istaknula je Hadžimuhamedović.

Nakon Mostara, izložba će biti postavljena u Travniku, Jajcu, Kaknju, a u prvom tjednu veljače, kako je kazano, izložba će biti u sklopu obilježavanja tjedna međureligijskog sklada, postavljena u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Kada je u pitanju rasprava o 'Bosanskoj usmenoj tradiciji u kulturi svijeta', Krhan ističe kako je bosansko usmeno naslijeđe danas poznatije u znanstvenim zajednicama svijeta nego u zemlji njegovog porijekla. Što su najvažniji sadržaji i značenja bosanskog usmenog naslijeđa? Na koji način su sadašnja znanstvena istraživanja bosanske kulture povezana s dokumentiranim usmenim naslijeđem?

O tim pitanjima na ovoj javnoj raspravi govorili su profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici dr. Enes Kujundžić; profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli dr. Mirsad Kunić i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Sead Šemsović.

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Sead Šemsović je kazao kako je ovaj skup u Mostaru od iznimnog značaja, jer podrazumijeva podsjećanje na sve one usmeno-književne, pjesničke i prozne žanrove koji su trenutno u različitim temama bavljenja na mnogobrojnim univerzitetima svijeta.

"To je od onih najpoznaijih bošnjačkih lirskih pjesama kakva je sevdalinka, do različitih epskih pjevača od kojih neki dolaze upravo s područja Hercegovine i koji su bili dio homerskog pitanja", kazao je Šemsović.

Inače, cilj je kolokvija otpočinjanje sustavnog i dugoročnog predstavljanja i istraživanja bosanskog usmenog naslijeđa u zbirci usmene književnosti Milman Parry Univerziteta u Harvardu koja je osnova različitih istraživačkih pothvata u kulturama svijeta.

Zbirka je nedovoljno poznata i korištena u zemlji njenog porijekla zbog čega će pozvani istraživači iz zemlje i svijeta predstaviti sadržaj i značaj te zbirke i mogućnosti njenog uključenja u živu bosansku kulturu.

Na ovom kolokviju tijekom subote predavanja će održati oko 20 izlagača, a početak je predviđen od 9:30 sati u Centru za kulturu.

Na kraju kolokvija bit će predstavljena knjiga autora Seada Šemsovića 'Epski svijet Avda Međedovića' (subota 28.10. od 16:45 sati). Prvi put su u vidicima književne teorije u bosanskoj akademskoj javnosti predstavljeni jezik, značenja i simboli u epskome pjesništvu Avda Međedovića (1875-1953).

Iako ga izvorno predstavljaju zajednice epskih pjevača na širokom području slavenskog juga, guslač i pjevač Avdo Međedović je eponim tog naslijeđa. To je glavna postavka knjige 'Epski svijet Avda Međedovića'. Nju je profesor Sead Šemsović razložio i preispitao u vidicima suvremene književne teorije.

O knjizi Epski svijet Avda Međedovića govorit će dr. Enes Kujundžić, dr. Nirha Efendić i dr. Sead Šemsović, a raspravu će moderirati Nerin Dizdar. Svi navedeni programi su otvoreni za širu javnost.