PISA naša svagdašnja

Nek smo i mi u nečemu naj

Dobro čuvanu tajna: Hercegovačko-neretvanska županija čuva strogo začelje rezultata na PISA istraživanju, gotovo uvijek s jednom lošijom županijom iza sebe, ali uvjerljivo druga straga.
Kolumna / Kolumne | 12. 02. 2020. u 09:30 Igor BOŽOVIĆ
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon popisa stanovništva 2013. godine fokus javnosti bio je usmjeren na nacije, vjeroispovijesti i slične tričarije. Zanimljivo je da je u Federaciji Bosne i Hercegovine zabilježeno oko 31 000 agnostika i ateista, ali samo 1 700 pripadnika ostalih, uvjetno rečeno, vjerskih uvjerenja.

Taj podatak upao mi je u oči, budući da iz prakse znam kako većina tih agnostika i ateista u našoj zemlji kroz razgovor kažu kako „postoji neka sila” te su samim time pripadnici deističkog uvjerenja, dakle, pojam boga ne doživljavaju kao praktični vjernici, ali prepoznaju znanosti i filozofiji nedostižni dio postojanja svega.

I kada sam sam ispitivačici rekao kako sam praktično deist, ona je automatski upisala ateist, na što sam tražio da popunjava novi list jer to smatram vrijeđanjem svog pogleda na život. Uostalom, odem ja povremeno i na misu. No pustimo mene, ja sam ionako čudak. Normalan čovjek bi se naljutio zbog statusa republika i pokrajina, ja se ljutim zbog ideološke nedefiniranosti.

Ono što sam tada primijetio je nizak stupanj obrazovanja, ne ispitivačice koja je došla u stan u kojem sam tada živio, nego sam se detaljno zanimao i za rezultate koji pokazuju ukupni stupanj obrazovanja u Federaciji BiH. I gle čuda! U FBIH je zabilježeno 52 227 nepismenih osoba, po čemu se ovaj dio Europe učvrstio na prvom mjestu po udjelu nepismenih sa čak 2,63%. Svakako da je dobra tema za razmišljanje činjenica kako je od tih cca. 52K nepismenih 45 404 žena, no ovog puta želim se pozabaviti onim preostalim 97,37% stanovništva Federacije BiH.

PISA naša svagdašnja

Nedavno smo dobili pljusku kada su objavljeni rezultati PISA testiranja praktične pismenosti naših mladih (ovdje neću o brojevima, to vam je friško još uvijek). Svi smo se sablažnjavali kako smo nisko pali, ali zar je tu išta čudno?! Od rata naše su škole malo po malo opadale u standardu, najprije su u ratu opljačkani kabineti kemije, biologije, fizike, radionice strukovnih škola. Potom nisu obnavljani dimnjaci, prozori, vrata, parketi, škole su se vremenom počele osipati kao prhut s vlasišta. Kada je došlo do nestašice krede, ogrjeva, ukidanja autobusnih linija, nastavnici su počeli donositi repromaterijal, dovoziti djecu u vlastitim aranžmanima.

Na kraju su počeli i njima zakidati primanja i već godinama imamo jednu užasnu sliku: stotine napola zaposlenih učitelja, nastavnika i profesora, godine neuplaćenih doprinosa... Kažu danas ovi na vlasti da imamo viška nastavnog osoblja. Zar može biti viška nastavnog osoblja?! Vani ljudi uče jedan na jedan, a u nas kažu viška učitelja. Može biti samo da su ljudi, vidjevši kuda ide ovo sve, na vrijeme pokupili vlastitu djecu iz osnovnih škola i zaputili se put zemalja Zapada. Ako djeca i izgube godinu na učenje novog jezika, manji je problem, ovamo će izgubiti čitav život na učenju preživljavanja u uvjetima u kojima se ni Bear Grylls ne bi snašao. I onda jedno vuče drugo...

Dođemo na PISA-u. Padnemo na PISA-i. Ono, momački padnemo. Na godinu da nas obore.

Zaokruži jedan broj

Nevjerojatno je da nastavnicima nitko nije objasnio o čemu se radi istraživanje, koja je tema, tko će to provjeravati. Iz razgovora s učiteljima i nastavnicima saznao sam da značajan dio njih nije uopće upoznat zašto slučajno odabranu djecu izdvajaju s nastave, o kakvom se projektu radi.

Povrh svega, djeci nitko nije objasnio što se od njih očekuje. Da im je itko rekao da je nacionalni ponos u pitanju, ne sumnjam da bi rezultati izgledali drukčije. Baš kao što se oko nacija svađalo i prepiralo mjesecima i kad je popis stanovništva bio u pitanju. No eto, značajan broj djece koje su „oteli” na istraživanje vidio je pred sobom samo još jednu dosadnu anketu i željeli su da što prije završi, da usput ponize svoje odgajatelje kao i sve male zločeste pubertetlije. Ah, tko bi im zamjerio, svi smo mi bili manje ili više razigrani u tim godinama i kad nas ne gledaju, kreveljili smo se glumeći svoje nastavnike.

Djeci pak nitko nije rekao da će ONI ispasti glupi i da će taj podatak negdje stajati zabilježen da sutra kad budu posao tražili, u Europi će ih svi pamtiti kao generaciju koja je pala na PISA-i, neobrazovanih, naoko pismenih, radne snage koja ne zna čak ni čitati. U potrazi trbuhom za kruhom možda će i prešutjeti takav odnos prema njima, ali kada im umjesto olovke ponude da ostave otisak prsta na ugovor, vjerujem da će ih to duboko zaboliti.

Nije više glupi Bosanac

Ne mogu vjerovati kako je početkom '90-ih neka skupina masona ili koječega sjela za stol pa rekla, u idućih trideset godina ćemo ih poglupiti, a onda ćemo stokom da upravljamo kao krmcima – davat ćemo im splačine dok se ne utove za klanja. Ali evo se čini da je tako, tri milijuna debila danas živi u ovoj lijepoj našoj BiH, poslušni i ponizni poput stada ovaca na koje laje jedan jedini pas.

I sad na kraju, svima vama koji ste došli do kraja ovog teksta otkrit ću jednu dobro čuvanu tajnu: Hercegovačko-neretvanska županija čuva strogo začelje rezultata na PISA istraživanju, gotovo uvijek s jednom lošijom županijom iza sebe, ali uvjerljivo druga straga.

I ne grakćite odmah na nastavnike da su loši, to su divni ljudi, barem što sam ih imao prilike upoznati kao novinar, sjetite se da ih je netko nasamario zajedno s djecom koja su izišla polagati testove. Ako želite, slobodno stvorite neku teoriju zavjere iz ovoga jer Kanton Sarajevo je uvjerljivo na vrhu ljestvice PISA-e, ali to ne čudi kada vidite koliko je Kanton Sarajevo ispred Hercegovačko-neretvanske županije: po zdravstvu, po pravima odgajatelja, po mogućnosti zapošljavanja... Znate onu staru uličnu mudrost, j***š mjesto kojem je fina klima. A mi u Hercegovini smo samo u tome bolji od Sarajeva.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.

Kopirati
Drag cursor here to close