Minihidroelektrane

Inzko: Ugovor Srbije i RS ne vrijedi

Inzko je sinoć govorio u emisiji "Odgovorite ljudima" na FTV-u gostovao je i visoki predstavnik, govoreći kako on podržava investicije, ali, kaže uovore može potpisati samo država.
Gospodarstvo / Ulaganja | 19. 11. 2020. u 14:31 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Valentin Inzko komentirao je da ugovor o gradnji minihidroelektrana na Drini može samo država potpisati, referirajući se na potpisani ugovor između Srbije i entiteta Republika Srpska o izgradnji tri hidrocentrale u gornjem slivu Drine.

Inzko je sinoć govorio u emisiji "Odgovorite ljudima" na FTV-u gostovao je i visoki predstavnik, govoreći kako on podržava investicije, ali, kaže uovore može potpisati samo država.

Inače potpisani ugovor podrazumijeva realizaciju projekta Hidroenergetskog sustava "Gornja Drina".

"Danas sam potpisao jedno takvo pravno tumačenje kada su u pitanju elektrane na Drini. Takve ugovore samo država može potpisati i za takvo nešto treba saglasnost BiH", poručio je Inzko.

Na rijeci Drini, prirodnoj granici između Srbije i BiH, također, u okolini Foče, planira se izgradnja tri hidroelektrane i to na osnovu projekta Hidroenergetski sistem (HS) “Gornja Drina”.

Inače, predviđena je gradnja u gornjem slivu rijeke Drine - Buk Bijela, Foča i Paunci. O tome su 13. studenog izjavu potpisali premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer bh. entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Višković.

Izjava o izgradnji Hidroenergetskog sistema “Gornja Drina”, koju su potpisali vlasti entiteta RS sa vlastima Srbije temelji se na odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“.

Ustavni sud BiH je odlukom U-9-19 proglasio neustavnim ovo zakonsko rješenje pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.

“U ovom momentu Republika Srpska ide sa 49 odsto vlasništva, a Srbija sa 51 odsto. To smo radili iz praktičnih razloga, da ne moramo prolaziti procedure javnih nabavki. Da smo išli na javne nabavke, ne bismo gradili još godinama”, rekao je premijer RS-a Radovan Višković tokom potpisivanja zajedničke izjave.

Predsjednica Vlade Srbije poručila je da će se 2021. godine “u punom intenzitetu vidjeti kako izgleda kada Srbija i Republika Srpska rade zajedno”.

“Imaćemo ova dva ogromna infrastrukturna projekta, strateški važna projekta. Jedan je Hidroelektrana Buk Bijela, koja je samo prva faza, a sve te tri hidroelektrane su investicija od 520 miliona eura”, poručila je Brnabić.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka, u ranijem razgovoru za Radio Slobodna Evropa, napominje da se radi o ‘direktnom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma od Republike Srbije, nepriznavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i politike neovisnosti Bosne i Hercegovine’.

Kako je profesor Trnka podsjetio, Srbija se kao potpisnik Mirovnog ugovora upravo obavezala u prvoj rečenici tog ugovora da će to poštovati.

“S druge strane, entitet ne može raspolagati vodama, šumama, poljoprivrednim zemljištem, sve što se smatra dobrom od opšeg interesa, i to nesumnjivo spada u domen državne imovine. O tome je i Ustavni sud u dva navrata precizno rekao da se uvijek za pojam države veže pojam institucije Bosne i Hercegovine, a entiteti i niži nivoi vlasti. Oni su sastavni dio Bosne i Hercegovine”, objasnio je Trnka, ocjenjujući da bi vlasti Bosne i Hercegovine morale ozbiljno reagovati na ovu situaciju, jer se pravi presedan.

Kopirati
Drag cursor here to close