Teško je za povjerovati

Ovaj grad je nekad vladao Mediteranom, sada želi povratak na tron

Trgovačka flota Genove i moćna mornarica dominirali su Mediteranom više od stoljeća.
Gospodarstvo / Ulaganja | 20. 02. 2019. u 10:52 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Teško je za povjerovati, ali trenutno demoralizirana Genova bila je najbogatiji grad na svijetu, no prije 700 godina.

Trgovačka flota Genove i moćna mornarica dominirali su Mediteranom više od stoljeća. Kao nezavisna grad-država imala je vlastito carstvo koje se protezalo od Sirije do Krima. Njezini trgovci i financijeri izgradili su prekrasne palače i ostala blaga arhitekture.

No danas je situacija loša. Stanovništvo Genove stari i opada, sada je tek šesti po veličini grad u Italiji. Radna mjesta nisu brojna, a količina tereta koja prolazi kroz njezinu povijesnu luku djelić je onoga što imaju sjeverni europski susjedi, analizirao je Bloomberg.

Banca Carige SpA, najveća gradska banka, nalazi se pod upravom Europske središnje banke.

Policija je ubila prosvjednika tijekom nasilnih sukoba na summitu G-8 2001. godine, pojačavajući negativnu sliku kaotičnog grada u plamenu. U 2011. godini dogodili su se odroni blata s previše izgrađenih brežuljaka, ubivši šest osoba.

Tri godine kasnije uslijedile su obilne poplave, što je razljutilo stanovnike zbog neadekvatnog spašavanja i koordinacije. U jednom trenutku 2017. godine grad je bio toliko preplavljen divljim svinjama da su vlasti pozvale građane da ih upucaju.

Prilika u nesreći

Zato je za mnoge katastrofa raspada Morandijevog mosta prošlog ljeta, izgledala kao još jedno poglavlje u žalosnom padu nekada velikog grada. Ali gradonačelnik Marco Bucci sagledao je stvari drugačije.

U roku od nekoliko minuta nakon propasti mosta 14. kolovoza, tijekom čega su poginule 43 osobe, 59-godišnji gradonačelnik proglasio je krizno stanje i okupio voditelje službi, planirajući oživljavanje grada.

Čak i kada je most bio uništen, promet poremećen, a veze s ostatkom Italije i Francuske bile ugrožene, "shvatili smo da grad uopće nije na koljenima", prisjetio se Bucci u intervjuu za Bloomberg u Gradskoj vijećnici.

Nakon tragedije gradonačelnik je zaključio da bi, ako lokalna vlast "odigra dobro svoje karte, grad mogao postati još sjajniji - taj trenutak je bio početak povratka Genove".

Dok je njegov grad tugovao, Bucci je zurio u priliku

Prvi korak: Morandi, slavljen kao trijumf modernog inženjeringa na otvaranju 1967., bit će obnovljen u rekordnom roku i to od strane jednog od najpoznatijih građana Genove: arhitekta Renza Pianoa.

Drugi korak: Gradonačelnik bi koristio nacionalni osjećaj solidarnosti s pogođenim gradom kako bi otključao sredstva za dugo planirane nadogradnje infrastrukture, čiji su planovi godinama stajali u birokraciji. Uz obnovljene ceste, željezničke veze i poboljšanja luke, Genova bi se vratila u svoje dane slave kao europska pomorska sila.

Političari su bili željni sudjelovanja u tom planu. S planom obnove se složio čak i ministar prometa Danilo Toninelli, čiji je pokret Pet zvjezdica poznati sumnjičavac prema velikim infrastrukturnim planovima.

"Rekonstrukcija mosta signalizirat će ponovno obnavljanje imidža Italije u inozemstvu", kazao je Toninelli 8. veljače, na svečanoj ceremoniji kojom je obilježen početak radova na obnovi.

"To je važan trenutak, to je ponovno rođenje Genove", dodao je premijer Giuseppe Conte na događaju, navukavši kacigu građevinskog radnika i pomažući pri početku radova.

Znaci preporoda i dalje se ne vide

Gospodarstvo puca po šavovima, a grad vodi u regionalnom padu stanovništva. Tržište rada stagnira.

Glavni pokretač rasta i dalje je luka u kojoj je Kristofor Kolumbo planirao svoje pomorske avanture. S više od 55 milijuna tona robe prošle godine, Genova je još uvijek najprometnija luka u Italiji, ali je promet smanjen za oko 8 posto od katastrofe.

Na mnogo načina, rezanje obalnog grada na pola (urušavanjem mosta koji ga spaja) pogoršalo je njegovo prirodno stanje, kao mjesta dvaju često neusklađenih dijelova. Morandijev most bio je veza između njih.

Stisnut između podnožja alpskog područja i Mediterana, Genova se proteže gotovo 35 kilometara duž obale. Renesansne palače sukobljavaju se s funkcionalnom arhitekturom trgovačke luke, a nogometni navijači prate jedan od dva suparnička kluba, Sampdoriju ili Genovu. Grad je čak i formalno podijeljen - na istočni dio i zapadnu polovicu.

"Moramo očistiti blato koje je prekrilo naše živote, našu zemlju, naše tradicije", pjevao je Cristiano De Andre na dobrotvornom koncertu dan nakon tragedije.

Za neke stanovnike i tvrtke, čišćenje ne može doći dovoljno brzo. Sjedište tvrtke Ansaldo Energia SpA, energetske tvrtke vrijedne 1,1 milijardu dolara, nalazilo se doslovno ispod mosta. Dana 15. kolovoza posao je bio prekinut, a oko 400 zaposlenika premješteno. Ukupni gubici iznosili su gotovo 50 milijuna eura (56 milijuna dolara).

Gradska zračna luka izgubila je oko 20.000 putnika od 14. kolovoza, prema riječima njezinog predsjednika i bivšeg čelnika Gospodarske komore Paola Odonea.

"Vlasnici hotela se boje", rekao je.

Samo dio od 14 milijardi eura infrastrukturnih investicija ići će na rekonstrukciju mosta, budući da grad želi ublažiti svoju kroničnu gužvu gradeći i novu obilaznicu.

Veliki talijanski graditelji, kao što su Salini Impregilo SpA i Fincantieri SpA, voditi će radove na obnovi, financirani sredstvima koje je talijanska središnja vlada izdvojila u skladu s "genovskom uredbom". Ona gradu daje 30 milijuna eura godišnje do 2029. godine. No neki lokalni ljudi zabrinuti su da neće ni osjetiti efekte obnove, barem ne uskoro.

Teresa Marasso, 49-godišnja majka dvoje djece, razmišljala je o tome da negdje drugdje potraži posao. Do sada, ostajala je kod kuće.

"Genova je čovjek. Pokušava nas podsjetiti da je ozlijeđena, ali još uvijek živa", navela je Marasso, prenosi Poslovni.hr.

Kopirati
Drag cursor here to close