Od 2015. do 2017.

Ovo je popis najvećih zagađivača u BiH

Ustvrdili su da podaci koje su dostavili zagađivači puni su grešaka, pa javnost nema pristup potpunim informacijama o njihovom utjecaju na okoliš. Podaci se odnose samo na zagađenje zraka, a podataka o zagađenju tla i vode nema.
Gospodarstvo / Ulaganja | 17. 06. 2019. u 11:38 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stručnjaci Centra za podršku građanima “Arnika” iz Češke i Eko foruma Zenica, prema dostupnim podacima koje entitetskim ministarstvima okoliša i hidro meteorološkim zavodima dostavljaju same kompanije, zaključili su kako su kompanije “ArcelorMittal” Zenica, Termoelektrana Tuzla te tvornice kemijske industrije u Lukavcu, koksara GIKIL i tvornica kemikalija Sisecam Soda, bili najveći zagađivači zraka u BiH u analiziranom razdoblju  2015.-2017. godine - priopćile su ove organizacije na današnjoj prezentaciji u Zenici. 

Ustvrdili su da podaci koje su dostavili zagađivači puni su grešaka, pa javnost nema pristup potpunim informacijama o njihovom utjecaju na okoliš. Podaci se odnose samo na zagađenje zraka, a podataka o zagađenju tla i vode nema. 

''Pritom, nekoliko zagađivača sakrivaju podatke o emisijama od javnosti pa nisu dostupni podaci iz Republike Srpske, gdje se nalaze značajni zagađivači, kao što su termoelektrane Gacko, Stanari i Ugljevik. Podaci za 2018. godinu bit će dostupni tek u rujnu, kada Fond za zaštitu okoliša FBiH šalje fakture zagađivačima za plaćanje naknade za emisiju'', kazao je profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica. 

Svrha objavljivanja ovakvog nepotpunog registra je, pojašnjava on, da se ukaže na njegove nedostatke i da ga svi javno vide. 

''Svi mogu svojim očima vidjeti u sredinama u kojima žive kakvo je stanje zraka te zašto nekog zagađivača nema na listi'',  istaknuo je Lemeš.  

BiH još nije ratificirala Protokol o Registru ispuštanja i prenosa zagađenja (PRTR), ali ga je ugradila u postojeće zakone iz 2003. godine koji se, navodi Lemeš, ne poštuju. 

''Europska mapa zagađivača pokazuje da je zagađenja najviše u mjestima industrije - sjever Italije, Češka, Poljska i naravno Balkan. Veliko je pitanje koliko su ovi podaci pouzdani, jer nije razvijena mreža mjernih stanica u BiH. Vjerovatno je stanje i gore nego je prikazano na mapi'',  smatra predsjednik Centra za podršku građanima “Arnika” Martin Skalský. 

Kaže da je primjetno da opada broj podataka o emisijama koji se dostavljaju nadležnim institucijama, čije su podatke oni i koristili za izradu izvještaja. 

Podatke najvećih zagađivača koji ispuštaju kemikalije opasne po ljudsko zdravlje i okoliš u količinama koje prelaze granične vrijednosti utvrđene u EU registru E-PRTR, dostupni su na web stranici: eko.ba.

Kopirati
Drag cursor here to close