Sve je do pravosuđa

Prof. Aziz Šunje: Krivci za gašenje Aluminija trebaju odgovarati

"Loš menadžment, koji je pod kontrolom političkih stranaka, menadžment nedorastao zadatku i tome slično. Loš biznis je uvijek loš zbog lošeg menadžmenta", ističe prof. Šunje.
Gospodarstvo / Tvrtke | 07. 01. 2021. u 12:05 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: biznis.ba / Sarajevski profesor ekonomije Aziz Šunje o temi propasti Aluminija

"Nema dvojbe da bi se poslovanje mostarskog "Aluminija" trebalo preispitati. Ali, poznajući naše pravosuđe, tko zna što se sve tu može očekivati", izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Aziz Šunje za sarajevski portal Vijesti.ba.

Kao što je ranije objavljeno, financijska policija FBiH je koncem 2020. godine podnijela Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvantske županije izvještaj protiv šest osoba o postojanju osnova sumnje o počinjenim kaznenim djelima na štetu Aluminija, u iznosu većem od 200 milijuna maraka.

Profesor Šunje kaže da u našem okruženju sudski epilog može biti svakakav, te da on prvenstveno zavisi od efikasnosti sudstva. Međutim, za njega nema dvojbe da se poslovanje "Aluminija" treba preispitati.

"Epilog bi trebao biti takav da se istraži što se desilo u "Aluminiju", a što će istraga reći, tko to još može predvidjeti", ističe Šunje.

Naglašava kako je "Aluminij" bio dobar poslovni subjekt, te da su ga u situaciju u kojoj se našao doveli loš menadžment i loše upravljanje.

"Trebalo bi istražiti tko je odgovoran za to. Vjerojatno je u svemu tome bilo kriminala, ali to trebaju utvrditi nadležne institucije", govori Šunje.

Refleksija stanja

Šunje pak ističe kako je ovaj mostarski gigant samo refleksija stanja u kojem se nalaze naša državna poduzeća.

"Loš menadžment, koji je pod kontrolom političkih stranaka, menadžment nedorastao zadatku i tome slično. Loš biznis je uvijek loš zbog lošeg menadžmenta", ističe Šunje.

Napominje da su se problemi u "Aluminiju" gomilali iz godine u godinu, ali da menadžment nije poduzimao niti vukao prave poteze da ih riješi.

Financijska policija je i 2010. godine sačinila više izvještaja o počinjenim krivičnim djelima u "Aluminiju". No, očito je da ni tada sudskog epiloga nije bilo. Profesora Šunju to ne čudi, jer, kaže, to nije jedini slučaj gdje nema epiloga. 

Foto: PR / Sastanak radnika Aluminija i predstavnika M. T. Abraham grupacije

"Problem je inertno sudstvo i njegova nespremnost da se uhvati ukoštac sa tim predmetima. "Aluminij" nije nikakav izuzetak u tom pogledu. Imate i drugih slučajeva - "Krivaju", "Agrokomerc" i niz drugih poduzeća u kojima se u principu ništa nije razriješilo i sva su ta poduzeća otišla u stečaj", konstatira Šunje.

Ponavlja kako krivci za gašenje "Aluminija" svakako trebaju odgovarati, ali je opet sve do pravosudnih institucija.

"Nije bilo razloga da "Aluminij" ode u stečaj. Bio je to dobar i jednostavan biznis, a bilo je i puno prostora da se on sačuva. Ali loš menadžment i loše vođenje rezultiralo je time čime je rezultiralo", zaključuje profesor Šunje u razgovoru za Vijesti.ba.

Kako se vladala Vlada?

Loše upravljanje i sprega s politikom posrnulog hercegovačkog diva nije upitno, stoga treba podsjetiti kako veliku odgovornost, pored menadžmenta, imaju i predstavnici federalne vlasti.

Uostalom, Vlada Federacije BiH suvlasnikom je Aluminija u omjeru 44 posto, što joj je omogućavalo imenovanje tri člana u Nadzorni odbor, od ukupno sedam, a nepisano pravilo bilo je da i predsjednik NO bude jedan od članova koje imenuje Vlada FBiH.

Kako je zakonska obveza svakog vlasnika starati se za vlasništvo, zasigurno će se jednom netko ponovno sjetiti da postavi pitanje: Kako su vlasnici i menadžeri dozvolili da proizvodna cijena jedne tone metala bude znatno viša od tržišne po kojoj je legirani aluminij prodavan?

U odgovoru na ovo pitanje sve će se opet, najvjerojatnije, svesti na cijenu električne energije. A na cijenu električne energije mogao je utjecati samo jedan od dioničara Aluminija - Vlada FBiH.

Ne treba pritom zaboraviti da je u jednome trenutku Aluminij 'protjeran' na mađarsku burzu električne energije, a bilo je nekoliko znatno povoljnijih rješenja koja bi možda rezultirala drukčijim ishodom od onoga koji se dogodio 10. srpnja 2019., kad je u Aluminiju 'upaljen' mrak.

Što se tiče šest imena protiv kojih je financijska policija podnijela izvještaj, evidentno je da se ta brojka poklapa s brojem direktora ovog poduzeća od odlaska Ive Bradvice pa do gašenja proizvodnje, ali imena sama po sebi nisu važna ukoliko, kao što reče uvaženi profesor Šunje, epilog ne bude takav da se istraži što se uistinu događalo u Aluminiju.

 

 

 

Kopirati
Drag cursor here to close