Bez pomoći Vlade FBiH Aluminij neće preživjeti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

V.d. direktor Aluminija Dražen Pandža uputio je drama­tično pismo predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću i dopred­sjednici te ministrici financija Jelki Milićević i resornom mi­nistru Nerminu Džindiću upo­zoravajući kako je ta kompanija u ozbiljnim problemima zbog globalnih poremećaja i nebrige države te zatražio potporu za opstanak ovoga hercegovačkoga giganta za čiju se sudbinu vezuje 10.000 ljudi.

Tu je infor­maciju za Večernjak potvrdio sam direktor Pandža, navodeći kako je trgovin­ski rat SAD-a s EU-om i ostatkom svijeta doveo do nevjerojatnih poremećaja na burzama o kojima Aluminij ovisi jer prodaje metal i kupuje sve svoje sirovine, što, uz porast cijene električne energije, čini nemogućim daljnje poslova­nje.

Dodatna blokada Rusalovih elektroliza (sraz Rusije i SAD-a) dovela je do toga da je cijena gli­nice iznimno visoka i neizdrživa za većinu elektroliza u svijetu. Na te se parametre ne može utjeca­ti, ali FBiH, koja je i suvlasnik 44 posto dionica, mogla bi napraviti okružje da se prebrodi ova kriza, piše Večernji list.

''To znači diferencirane cije­ne električne energije, različite iznose naknada za kućanstva i za industriju, podjelu tereta za troš­kove prijenosa medu izvoznicima i uvoznicima, umanjenje mjera poticanja izvoza energenata i uvođenje snažnih mjera potica­nja razvijanja realnoga sektora. Došli smo do prijelomnog trenut­ka kada je uključenje Vlade FBiH u tu problematiku jedini izlaz jer mi prostora za manevar na tom planu više nemamo, a ako ne dođe do promjene ovoga što sam nabrojio, mi dalje ne možemo'', eksplicitan je Pandža.

Iako je cije­na aluminija na Londonskoj burzi metala (LME) u srpnju 2018. bila za 195 američkih dolara viša u od­nosu na isti mjesec lani, uspored­ba cijena triju ključnih Aluminijevih sirovina u istomu razdoblju dovela je do tolikoga nerazmjera da je mostarska tvornica, umjesto profita na poskupljenju metala, na poskupljenju sirovina izgubila ukupno 5,2 milijuna KM i doslov­no gubi na svakoj toni proizvedenoga metala.

U srpnju je cijena glinice za 190 dolara po toni veća u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 307 dolara po toni, a cijena petrol-koksa 515 dolara po toni, dok je lani bila 385 dolara po toni. Tome treba pridodati da je cijena električne energije, s naknadama, premašila strahovitih 70 eura po MWh.

Zemlje u okruženju zbog toga su zaštitile svoju aluminijsku indu­striju. Crna Gora KAP-u osigurava povlaštene cijene struje za trogo­dišnje razdoblje, a Rumunjska u cijelosti oslobađa ALRO nakna­de za obnovljive izvore energije, u BiH pozitivne primjere imamo samo u RS-u, u kojemu industrija posluje s diferenciranim cijena­ma električne energije.

Uz to, Alu­minij samo za naknade državnim regulatorima, obnovljive izvore energije i druge naknade izdvaja 24 mil. KM.

Pandža upozorava kako je u prvom polugodištu 2018. BiH izvezla rekordni 331 milijun KM električne energije, a da istodobno domaća industrija uvozi struju. Vremena za mostarsku kompaniju nema. Potrebne su odlučne odluke za njegov spas.

''Stanje se, nažalost, mijenja nagore iz dana u dan. Uvjereni smo, uzimajući u obzir razumijevanje i pomoć koju su nam dosad pružili, da će čelni ljudi entitetske vlasti prepoznati ozbiljnost trenutka i shvatiti kako više nitko od nas nema luksuz zažmiriti na ono što se upravo zbiva. Nema, kako zarad Aluminija tako i zarad cijele države na koju bi se izravno reflektirao svaki potres s našim golemim poduzećem'', istaknuo je direktor Pandža u razgovoru za Večernji list.

Uz Vladu FBiH, dioničari ove kompanije su "mali" radnici s 44 posto te Vlada RH s udjelom od 12 posto.