Herzegovina Lodges: Kako su veliki entuzijasti Goga i Elmir uspjeli u turizmu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bračni par Elmir i Goranka Prevljak su s projektom ''Herzegovina Lodges“ započeli 2006. godine, a prve goste dočekali su 2010.

Goranka je po struci arhitektica, dok se Elmir uspješno bavio dizajniranjem nakita i drugih ukrasnih predmeta.

Bio je uistinu potreban veliki entuzijazam da se iz Nizozemske vrate u rodni kraj kako bi se bavili turizmom. Nije bilo lako, ali čini se da su itekako uspjeli.

Bljesak.info: Deset godina uspješnog rada je iza vas. Koliko ste zadovoljni ostvarenim, čime niste zadovoljni i kakva je vaša ukupna ocjena onoga što ste postigli?

HERZ LODGES: Možda će zvučati neskromno ali naš najveći uspjeh smatramo da smo proteklih 10 god na velikom broju sajmova turizma u Nizozemskoj i Belgiji pokušali predstaviti našu zemlju kao interesantnu turističku destinaciju zbog svojih prirodnih bogatstava, kulturno-istorijskih znamenitosti,gostoljubivih ljudi a ne kao zemlju za koju je prva asocijacija rat.

Ono čime nismo zadovoljni i na žalost se ne mijenja, je odnos naših ljudi prema prirodi.

Nada u neku kritičnu masu koja bi educirala ostale da se baca manje smeća, siječe šuma, zagađuje rijeke i jezera je nažalost nerealna.

Bljesak.info: Ove je godine pandemija koronavirusa u mnogim zemljama, tako i kod nas, upropastila turističke planove. Kako ste vi prošli ovoga ljeta?

HERZ LODGES: Nažalost kao i kod većine tako je i nama korona dobrano uništila sezonu, ali nešto se dešavalo u augustu, a čini mi se da ce se i u septembru ljudi dolaziti. Rekoh već da smo optimisti.

Bljesak.info: Vi ste godinama u Herzegovina Lodgesu organizirali i kulturni festival za svoje goste. Pretpostavljam da je ove godine takvo što bilo nemoguće izvesti?

HERZ LODGES: Vjerujte da je to nešto sto nam je najviše nedostajalo ovog ljeta. Ja moram stvarno sa ponosom reći da smo proteklih 9 godina u suradnji sa Goginim bratom književnikom Goranom Sarićem ugostili desetine renomiranih pisac sa područja bivše Jugoslavije, kao i zaista velikih imena književnosti iz NL i Belgije. Pored tog smo imali veći broj i likovnih i foto izložbi, koncerata, edukativno-kreativnih radionica.

Sva ova dešavanja su imala besplatan ulaz i bukvalno nas budžet je iznosio 0,0 KM jer su svi učesnici za uzvrat dobijali samo smještaj kod nas. Namjerno ne navodim ni jedno ime da ne bih koga zaboravio, i još jednom svima veliko hvala za divne večeri koje su nam priuštili na Boračkom jezeru,skupa sa sjajnom publikom.

Bljesak.info: U proteklih deset godina ponajviše ste imali klijentelu iz Nizozemske, Belgije, možda još nekih europskih zemalja, ali ni domaći gosti vjerojatno nisu zanemariva kategorija u vašem poslovanju?

HERZ LODGES: Posto mi još uvijek povremeno boravimo u Holandiji, stvarno je najveći broj gostiju proteklih godina dolazio iz te zemlje i Belgije.

Pomalo nas je i dijaspora počela otkrivati, a domaćih gostiju smo normalno tek od ove godine imali veći broj.

Bljesak.info: Ima li „Herzegovina Lodges“ još kapaciteta za razvoj i kakvi su vam općenito daljnji planovi, s obzirom na nove okolnosti?

HERZ LODGES: Prethodnih godina smo imali svaku godinu bolju no proteklu tako da je ova korona došla kao nekakav «restart» i mislim da se i iz ovog može štošta i  naučiti. Mi stvarno uživamo u ovom poslu koji nije nimalo lak ali je to bukvalno nas način života .

I dok nas to bude držalo, baviti ćemo se sa ovim poslom. Kapaciteta za nove ideje i projekte ima sigurno ali povećanje smještaja nas ne interesuje, jer bi se time izgubio prvobitni koncept Herzegovina Lodgesa (ostati svoj, prepoznatljiv).

Bljesak.info: Za kraj, bilo bi dobro da kao poduzetnici u turizmu date neka svoja zapažanja i prijedloge što bi vlasti trebale poboljšati u smislu stvaranja boljeg poslovnog okruženja u turističkoj privredi?

HERZ LODGES: Nažalost od dosadašnjih prijedloga nije bilo bas nekih promjena ali evo ponovo  sta mi smatramo da bi moglo uticati na još bolju turističku ponudu BIH.

•    Uticati na ekološku svijest i vise brige o čistoći u prirodi (počevši od vrtića i školskih klupa)
•    Kontrola decibela i galame  u turističkim destinacijama
•    ''Agresivnija'' ponuda domaćih proizvoda, pogotovo eko porijekla
•    Veća uvezanost BiH destinacija i raznolikost ponude na stranom tržištu
•    Što veća uključenost dijaspore u turističkoj promociji BiH u datim zemljama
•    Micanje politike iz turizma

Puno još drugih stvari, ali kratak je dan za nabrojati sve kad si u poslu…