Dobrovoljni darivatelji krvi

Za spašavanje života od poslodavaca nisu nagrađeni ni slobodnim danom

Iako im zakon jamči plaćeno odsustvo s posla, većina dobrovoljnih darivatelja krvi jedva uspije ''izletjeti'' s posla nakratko kako bi dali dragocjenu tekućinu.
Gospodarstvo / Posao | 20. 08. 2018. u 17:00 D.L. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dobrovoljno darivanje krvi jedno je od najhumanijih djela na svijetu.

Svakom dozom darovane krvi spasite nekome život, a zar ima nešto bolje i vrijednije na svijetu nego spasiti ljudski život?

Dobrovoljni darivatelji krvi u BiH ne primaju nikakvu novčanu naknadu za krv, no država, točnije entiteti, nagradili su ih plaćenim odsustvom prema zakonima o radu. Zakoni postoje, no većina poslodavaca ih, nažalost, ne poštuje dok država iste takve ne sankcionira.

Klasična bh. priča: Zakona ima, ali se ne poštuje

''Radnik dobrovoljni darovatelj krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva'', stoji u stavku 4 članka 53. Zakona o radu Federacije BiH te se u sljedećem stavku dodaje da se vrijeme plaćenog odsustva smatra vremenom provedenim na radu.

Slično stoji i u stavku 1 članka 89. Zakona o radu Republike Srpske.

''Radnik ima pravo da uz naknadu plaće izbiva s posla u sljedećim slučajevima: stupanja u brak, rođenja djeteta, dobrovoljnog davanja krvi, teže bolesti ili smrti člana obitelji i u drugim slučajevima određenim općim aktom i ugovorom o radu.''

U drugom stavku spomenutog članka ističe se da plaćeno odsustvo ne može biti duže od pet radnih dana u tijeku jedne kalendarske godine, osim u slučaju smrti člana obitelji te ukoliko se zakonom, općim aktom ili ugovorom o radu ne odredi drugačije.

Radnici darivatelji se snalaze kako znaju

Dok većina državnih tvrtki ne stvara probleme radnicima koji daruju krv, kod privatnika je sasvim suprotno. Rijetke su privatne tvrtke koje poštuju dobrovoljno darivanje krvi, a nekolicina njih zna nagraditi i svoje radnike s dva dana plaćenog odsustva.

U razgovoru s darovateljima krvi na akcijama u brojnim hercegovačkim gradovima tijekom posljednjih godina, većina se žali da ih poslodavci jedva puste na sat vremena s posla kako bi uspjeli darovati krv, a kamoli da dobiju cijeli dan ili više.

Ukoliko ne uspiju niti ''izletjeti'' s posla nakratko kako bi darovali krv, radnici često znaju zamijeniti smjenu s kolegom ili pak uzmu slobodan dan. Vrijedi istaknuti da radnik nakon darivanja krvi od liječnika dobije pisanu potvrdu koja dokazuje da je dao krv kako bi mogao opravdati plaćeno odsustvo s posla.

Poslodavci bi trebali cijeniti svoje radnike koji daruju krv koja sutra nekada može spasiti njihove živote te živote članova njihovih obitelji i prijatelja i trebali bi biti ponosni što u svojoj tvrtki imaju osobe koje doslovno daju dio sebe kako bi spasili nekome život.

 

Kopirati
Drag cursor here to close