Slaba pomoć

Vlasti u BiH premalo uradile za spas ekonomije u vrijeme pandemije

Zatvaranje preduzeća, gubitak radnih mjesta, kasni odgovor na krizu – to su ocjene stanja u bh. gospodarstvu koje se navode u izvještaju Europske socijalne političke mreže.
Gospodarstvo / Posao | 27. 08. 2020. u 07:33 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlade Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine donijele su set mjera za suzbijanje posljedica u ekonomiji, izazvanih koronavirusom.

One, ipak, nisu uspjele dovoljno zaštititi privatni sektor, posebno srednja i mala poduzeća. Navodi se to, između ostalog, u izvještaju Europske socijalne mreže sačinjene za Europsku komisiju.

Zatvaranje preduzeća, gubitak radnih mjesta, kasni odgovor na krizu – to su ocjene stanja u bh. gospodarstvu koje se navode u izvještaju Europske socijalne političke mreže. Korona kriza, navodi se, dodatno će pogoršati položaj radnika u privatnom sektoru, javlja BHRT.

Vlasti u Republici Srpskoj reagirale su brže, a kroz formuliranje odluka kao odgovor na krizu usvojen je čitav niz prijedloga sindikalne organizacije. U Federaciji BiH se problem iskazao i u socijalnom dijalogu, a mjerama nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati.

Poslovna zajednica u oba entiteta očekuje mnogo više. Dosadašnja pomoć je ocijenjena kao “pomoć privredi da preživi”. Oslobađanje plaćanja poreza i doprinosa, tvrde poslodavci, nije dovoljno.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže: “Mi smo u razgovorima sa Vladom dogovorili da u ugostiteljstvu, prometu i nadam se drugim sektorima, poslodavci koji imaju preko 30 posto pada plate poreze i doprinose u manjem iznosu, a oni s padom od preko 50 posto da uopće ne plate poreze i doprinose”.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH ističe: “Set reformskih zakona koji su u velikoj mjeri pripremljeni i koji su bez korone trebali da stupe na snagu i oni su u Federaciji BiH već 2-3 godine na dnevnom redu, čak su već na Parlamentu druga godinu, kako stoje zakoni o doprinosima, porezu na dohodak, porezu na dobit. Radi se o jednom kompletnom rasterećenju gospodarstva, rasterećenju rada”.

Entiteti su dali maksimum s obzirom na stanje u proračunima, smatra on. Donesene mjere su ublažile stanje. Potrebno je, kaže, nastaviti sa subvencijama i grantovima kako bi se osigurala kontinuirana pomoć. Problem vidi u padu potrošnje.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar, navodi: “Treba sustavno pomoći da se urede, prije svega, grane koje imaju najveće probleme, najprije da se njima pomogne, to je turizam, prevoznici itd, kako njima pomoći. Samim tim će se generirati veća potrošnja koja će lančano pomoći ostalim subjektima”.

U oba entiteta postoje problemi u osiguravanju radnih uvjeta. To je navedeno u izvještaju. Danas je taj problem posebno izražen, upozoravaju u sindikatu, ugroženo je zdravlje radnika.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže: “Potrebno je sačuvati čovjeka, sačuvati radnika. Svaki poslodavac mora ispoštovati sve mjere koje štite radnika. Da li je u stvarnosti tako? Nije”.

Ukupne gubitke bh. gospodarstva nije moguće sabrati, ocjenjuje struka. Izravni gubici mjere se u stotinama miliona maraka. Neizravni troškovi su mnogo veći.

Kopirati
Drag cursor here to close