U-22/16

Advokatska komora: Notari u Federaciji krše zakon!

Notari su nastavili obavljanje svojih poslova uz blagoslov Federalnog ministarstva pravde i ministra Jozić Mate, pravdajući to da je posebnim zakonima propisana pojedinačna nadležnost za izradu istih pravnih poslova
Gospodarstvo / Posao | 08. 10. 2019. u 20:47 Fena
Kopirati

Advokatska komora Federacije BiH podsjeća da je Ustavni sud FBiH Odlukom broj U-15/10 od 5.12.2016.godine ocijenio neustavnim dio odredaba člana 6., odredbe člana 27. i člana 73. Zakona o notarima, te da je ta odluka objavljena u „Službenima novinama FBIH“ broj 30/2017 od 3.2.2017.godine.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U svakoj pravnoj državi, od dana objavljivanja presude notari ne bi mogli obavljati poslove iz člana 73. Zakona o notarima jer je ta zakonska odredba u cjelosti ocijenjena kao neustavna. Svaki pravni posao, zaključen suprotno Ustavu ili zakonu čije su odredbe oglašene neustavnim je pravno ništav u smislu člana 103. Zakona o obligacionim odnosima u FBiH'', navodi Advokatska komora FBiH u priopćenju za javnost.

Uz blagoslov Federalnog ministra

Međutim, kako se nadalje navodi, "notari su nastavili obavljanje svojih poslova uz blagoslov Federalnog ministarstva pravde i ministra Jozić Mate, pravdajući to da je posebnim zakonima propisana pojedinačna nadležnost za izradu istih pravnih poslova, iako je i ministru i notarima bilo poznato da je osnova za donošenje tih zakona bila odredba člana 73. Zakona o notarima, što je potvrđeno i odlukom Ustavnog suda FBiH broj U-22/16 od 6.3.2019. godine, objavljenom u ''Službenim novinama FBIH“ broj 32/19 od 15.5.2019.godine".

Iz Advokatske komore podsjećaju, također, da je postupajući po zahtjevu mnogih sudova i drugih zainteresiranih strana, potpredsjednik FBiH Milan Dunović kao ovlašteni predlagač podnio Zahtjev za ocjenu usklađenosti odredaba zakona čiji je pravni osnov bio član 73. Zakona o notarima, koji propisuju obaveznu notarsku obradu isprava za sve pravne poslove koji su bili definirani u članu 73. Zakona o notarima, a radi se o Zakonu o stvarnim pravima, Zakonu o zemljišnjim knjigama, Porodičnom zakonu, Zakonu o registraciji poslovnih subjekata i Zakonu o naslijeđivanju.

Istovremeno, navode kako je po tom zahtjevu Ustavni sud FBiH donio odluku s kojom se skoro u cjelosti prihvaća zahtjev potpredsjednika FBiH, te su ocijenjene neustavnim odredbe zakona koje su bile predmet zahtjeva imenovanog predlagača, a istom odlukom ostavljen je rok FBiH da u roku od šest mjeseci implementira presudu i izvrši izmjene zakona koji su bili predmet ocjene ustavnosti.

''Federalno ministarstvo pravde, odnosno federalni ministar Mato Jozić je bez ikakve posebne procedure u izradi izmjena i dopuna zakona, te konsultacija zainteresiranih strana kao što su Advokatska/Odvjetnička komora FBiH i slično, samo u suradnji sa Notarskom komorom FBiH izradio tekst izmjena i dopuna zakona koji je na njegov zahtjev kao prijedlog utvrdila Vlada FBiH, ali bez objavljivanja zasjedanja Vlade ili priopćenja za javnost da su ti propisi izrađeni i da idu u parlamentarnu proceduru'', navodi se u priopćenju.

Odnos neprihvatljiv i pristran

Takav odnos federalnog ministra pravde Advokatska komora FBiH smatra "neprihvatljivim i pristrasnim, pa s tim u vezi ukazuje da je priopćenjem broj 2-902/18 od 21.2.2018.godine predsjednika Notarske komore FBiH upućenom svim notarima za lobiranje navedeno da ta Komora ima podršku u Federalnom ministarstvu pravde..."

Advokatska/Odvjetnička komora FBiH navodi "da se radi o zakonima koji su suprotni uputama iz odluke Ustavnog suda FBiH i stavu tog suda da je tim propisima, čije su pojedine odredbe oglašene neustavnim, oduzeta volja građana i pravo na izbor kako izraditi privatnu ispravu u obliku ugovora, akata u vezi sa registracijom pravnih osoba ili slično i u kojoj formi će biti ista izrađena, te činjenice da je novim izmjenama Zakona samo promijenjena riječ umjesto 'notarski obrađena isprava' sa riječima 'notarska potvrda' odnosno 'solemnizovana isprava', što predstavlja kontrolu notara, mogućnost i da nakon čitanja sadržaja ponovno istu vrati na doradu, te da ponovno tu istu radnju naplati".

''Iz obrazloženja tih zakona ukazuje se na pravnu sigurnost građana ako ugovor čita notar, bez obzira je li taj ugovor sačinila stranka ili njen punomoćnik kao i stručna osoba (odvjetnik, pravnik i slično), što je nonses jer je ugovor obostrana volja ugovornih strana za čiji sadržaj iste odgovaraju, pa i volju da li će izvršiti ovjeru potpisa na ugovoru ili će od notara zahtijevati solemnizaciji ili izradu notarski obrađene isprave, a što treba biti definirano zakonima, koji su ponovno prihvatili dekretnu naredbu Federacije umjesto 'notarski obrađene isprave' 'notarsku solemnizaciju', a ostavljena je mogućnost notarski obrađene isprave'', navodi se u priopćenju.

S tim u vezi Advokatska komora ukazuje "da je ovjera potpisa prije Zakona o notarima bila propisana Zakonom o prometu nepokrenosti koji je važio sve do donošenja Zakona o notarima, bilo je propisano da je pravno valjan ugovor čiji su potpisi ovjereni kod suda. Ovu formu država je mogla samo prenijeti na notare, svako proširenje prava notara suprotno ovoj zakonskoj normi je dekretna naredba i uskraćivanje volje građana kao stranke u postupku da odlučuje, kako i u kojoj formi i sadržaju će sačiniti privatnu ispravu uz oblasti stvarnih prava ili drugih akata u vezi sa poslovanjem pravnih osoba, a što pored prava na izbor volje utječe i na njihov ne tako veliki standard".

''Cijenim da ovo priopćenje treba da predstavlja vid obavještenja javnosti jer im je uskraćena mogućnost učešća u javnoj raspravi o tako važnim zakonima kojim se ne samo oduzima njihovo ustavno pravo na volju, već direktno utječe i nanjihov standard'', navodi se u priopćenju za javnost, koje potpisuje predsjednik Advokatske/Odvjetničke komore FBiH Nikica Gržić.

Kopirati