Svjetska banka

Na Zapadnom Balkanu otvoreno samo 96 tisuća novih radnih mjesta

Uprkos snažnijem rastu u 2018. godini, u regiji je otvoren manji broj radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora.
Gospodarstvo / Posao | 02. 04. 2019. u 11:45 Bljesak.info
Kopirati

Prema podacima iz posljednjeg Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan potrebno je ubrzavanje reformi, dok ekonomski rast na zapadnom Balkanu bilježi ubrzanje sa 2,6 posto u 2017. godini na 3,8 posto u 2018. godini, uz projektirani prosjek od 3,7 posto u periodu 2019.-2020. godine.

"Međutim, ovakvi izgledi su podložni rastućim vanjskih i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi. Prema izvještaju, zemlje regije sada imaju priliku unaprijediti reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtijeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima", priopćeno je iz Svjetske banke.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako kažu, uprkos snažnijem rastu u 2018. godini, u regiji je otvoren manji broj radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora. Dalje dodaju da je na zapadnom Balkanu u 2018. godini kreirano samo 96 tisuća radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, u poređenju sa 171.200 radnih mjesta otvorenih u 2017. godini.

"Stopa nezaposlenosti je smanjena u 2018. godini, ali je i dalje visoka, posebno za žene i mlade. U nekim zemljama je pad nezaposlenosti proizašao iz povećane neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne zbog novootvorenih radnih mjesta", navode iz Svjetske banke.

Što se tiče realnog rasta domaćeg bruto proizvoda (BDP), Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu. Realni rast BDP-a u 2018. godini u našoj zemlji iznosio je samo 3,0 posto, a ispod Bosne i Hercegovine nalazi se samo Makedonija sa 2,7 posto. Albanija, Kosovo i Srbija bilježe realni rast BDP-a za 4,2 posto, dok je najbolje rangirana Crna Gora sa 4,4 posto.

Projekcije realnog rasta BDP-a u 2019. i 2020. godini:

Albanija: 3,8 posto (2019.) - 3,6 posto (2020.)
Bosna i Hercegovina: 3,4 posto (2019.) - 3,9 posto (2020.)
Kosovo: 4,4 posto (2019.) - 4,5 posto (2020.)
Makedonija: 2,9 posto (2019.) - 3,2 posto (2020.)
Crna Gora: 2,9 posto (2019.) - 2,4 posto (2020.)
Srbija: 3,5 posto (2019.) - 4,0 posto (2020.)

Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda van Gelder rekla je da bi donositelji politike u regiji trebali implementirati reforme koje će imati održivi rast i potaknuti otvaranje radnih mjesta.

"Brzo rastuće kompanije stvaraju najveći broj radnih mjesta na Zapadnom Balkanu, ali takvih kompanija je malo, naročito u poređenju s drugim malim tranzicijskim ekonomijama u Europi. Uklanjanje prepreka koje malim poduzećima otežavaju konkurentnost i rast će otvoriti mogućnosti za ljude, ohrabrujući poduzetništvo i inovacije, jačajući zapošljavanje i oslobađajući potencijal ljudskog kapitala ovog dinamičnog regije", kazala je Gelder.

U izvještaju Svjetske banke naglašava se da zemlje koje su se opredijelile za fiskalnu konsolidaciju bilježe pad javnog duga, a da je očuvanje ovih rezultata od ključnog značaja. U većini zemalja javni dug je i dalje visok, a javnom potrošnjom dominiraju veliki izdaci za plaće u javnom sektoru i netargetirani socijalni programi.

"Stoga unapređenje efikasnosti i pravednosti javne potrošnje, kao i jačanje mobilizacije prihoda ostaju prioriteti za zemlje zapadnog Balkana. U tom kontekstu, od vitalnog je značaja za zemlje zapadnog Balkana da unaprijede reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, stimulisanje rasta i otvaranje radnih mjesta", priopćeno  je iz Svjetske banke.

U izvještaju se razmatraju opcije politike u oblastima kao što su politika konkurencije, oporezivanja, diversifikacije financijskog sektora i ekonomska povezanost. Izvještaj također razmatra izazove ljudskog kapitala u regiji.

"Ukoliko ostanu neriješeni, ovi izazovi će ozbiljno ograničiti izglede za rast i smanjenje siromaštva. Naprimjer, ulaganje u rani razvoj djece bi pomoglo poboljšanju rezultata u osnovnom i srednjem obrazovanju, a također bi pomoglo siromašnim i ugroženim domaćinstvima da se zaštite od šokova, dok bi efikasniji zdravstveni sustavi pomogli u suzbijanju rasta nezaraznih bolesti i smanjenu troškova za zdravlje koje građani plaćaju iz vlastitih sredstava", zaključuju iz Svjetske banke.

Kopirati