Privatnicima iz BiH najgore u regiji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina se prema indeksu ekonomskih sloboda za ovu godinu, koji objavljuje ugledna američka The Heritage Foundation, nalazi na 83. mjestu na svijetu od 180 rangiranih zemalja. Ova pozicija predstavlja izvjesni napredak u odnosu na 91. mjesto u prethodnoj godini.

Ukupna ocjena naše zemlje iznosi 61.9. Ovaj rezultat je ispod regionalnog, ali ipak iznad svjetskog prosjeka, što Bosnu i Hercegovinu čini ''umjereno slobodnom'' zemljom, navode iz udruženja Multi.

U kvalitativnoj analizi Indeksa, navodi se da je trgovina motor rasta za Bosnu i Hercegovinu, te da je privatni sektor jedan od najopterećenijih u regiji, što onemogućava njegov razvoj.

Izrazito decentralizirana vlast koči političku koordinaciju i reforme, dok birokratski aparat, izostanak vladavine prava i tržišna podijeljenost smanjuju potencijal stranog izravnog investiranja. Javna percepcija korupcije i zloupotrebe javnog novca motivira mnoge da ostanu u zoni sive ekonomije. 

''Ekonomske slobode predstavljaju temelj svih ostalih sloboda i osnovni preduvjet za veće stope ekonomskog rasta. Tradicionalno, najgore ocjene ostvarujemo po pitanju vladavine prava. Međutim, evidentan je određeni napredak i to prije svega zbog intenziviranja vanjskotrgovinskih odnosa sa zemljama EU. Konkretno, EU integracije nas čine otvorenijom i slobodnijom ekonomijom'', navodi Admir Čavalić, direktor udruženja Multi.

Kada je riječ o zemljama regije, nakon Bosne i Hercegovine, slabije pozicije imaju Hrvatska (86. mjesto) i Crna Gora (92. mjesto). Bolje su rangirane Srbija (69. mjesto), Slovenija (58. mjesto), Albanija (52. mjesto), Kosovo (51. mjesto) i Makedonija (33. mjesto). 

Najbolje rangirane zemlje u ovogodišnjem jubilarnom izdanju indeksa ekonomskih sloboda su: Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska i Australija. Najgore ocjene imaju: Zimbabve, Republika Kongo, Eritreja, Kuba, Venezuela i Sjeverna Koreja.

Indeks navodi da je u svijetu u posljednjih 25 godina došlo do unapređenja sloboda po pitanju veličine države, regulatorne efikasnosti i otvorenosti tržišta, dok ukupne ocjene ekonomskih sloboda padaju u okviru komponente vladavine prava.

Na kraju, jubilarni indeks ekonomskih sloboda zaključuje da je tržišni kapitalizam omogućio brojnim zemljama da rastu, razvijaju se i prosperiraju. Niti jedan drugi sistem nije ostvario ovakvu disperziju prosperiteta.

''Ključna lekcija Indeksa, povodom 25 godina objavljivanja istog je da se svaka nova generacija političara mora podučavati važnosti i fundamentalnoj superiornosti ideja ekonomskih sloboda. Jer samo kada se pojedincima omogući da odlučuju za sebe i slobodno slijede svoje snove i aspiracije, onda čitavo društvo može prosperirati'', navode iz udruženja Multi.