Isović za N1: Freelanceri neće biti duplo oporezovani

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Porezna uprava FBiH objavila je poziv svim poreznim obveznicima koji primaju uplate iz inozemstva  da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak. Ovaj poziv uzburkao je javnost,

Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH, kaže za N1 da freelanceri neće biti duplo oporezovani.

Šerif Isović kaže da je dobro da je u fokusu predizborne kampanje porezni sistem i porezna politika.

"Predizborna kampanja je počela, dobro je da je u njenom fokusu i porezni sistem i porezna politika. Nije dobro da se optužuje institucija koja primjenjuje važeće zakone i što iz tih poruka porezni obveznici mogu shvatiti da su pozvani na jednu neposlušnost u smislu primjene važećih propisa. Dobro je ako predizborna kampanja u svom fokusu ima poboljšanje poreznog sistema u smislu njegove pravičnosti, dugoročne održivosti, itd", kazao je Isović.

Ne radi se o retroaktivnoj primjeni propisa.

"Kada su u pitanju posljednji pozivi ja ne bi rekao da se tu radi o retroaktivnoj primjeni propisa. Mogu reći da Porezna uprava kontinuirano, ne samo od mog dolaska za v.d. direktora Porezne uprave nego i ranije svake godine je pozivala porezne obveznike da podnesu svoje porezne prijave i da prijave svoje prihode koji normalno podliježu plaćanju i oporezivanju. Dogodilo se to i sa pozivom za 2017. godinu. Taj poziv je upućen 19.03.2018. godine. za podnošenje poreznih prijava za 2017.godinu. i u njemu je jasno naznačeno da se podnese prijava za dohodak iz inozemstva i to se može vidjeti na našoj web stranici", istakao je Isović.

Na istoj stranici izričito stoji da se podnesu prijave na dohodak od 2015. do 2017. godine?

Izričito je što smo mi pribavili podatke o tom periodu. Porezna uprava raspolaže podacima o primanjima 834 fizičke osobe koja su za ovaj period primili preko 37 milijuna KM javnih prihoda. Prema našim saznanjima većina tih osoba nije podnijela, prijavila svoje porezne obaveze. Mi da smo imali podatke i o ranijem periodu oni bi bili obuhvaćeni pozivom. Nismo mogli pozvati porezne obveznike za informacije koje nama nisu dostupne. Analogno tome ne može se govoriti o retroaktivnosti propisa. Može se postaviti pitanje zašto porezni obveznici nisu blagovremeno podnijeli svoje porezne prijave. Porezna uprava je u 2017. godini obradila preko 1.144.000 poreznih prijava od toga je 134.000 godišnjih poreznih prijava a od toga 91.000 prijava fizičkih osoba koja su povremeno obavljali ove djelatnosti među kojima imate i freelancera i drugih koji su imali za posljedicu priliv novca iz inozemstva.

Porezna uprava može u bilo koje vrijeme izvršiti razrez poreza.

"Ne radi se o retroaktivnoj aktivnosti iz razloga što Porezna uprava ima pravo retroaktivno u roku od pet dana izvršiti razrez poreza pod uvjetom ukoliko je porezni obveznik podnio poreznu prijavu. U svim onim slučajevima, prema Zakonu o poreznoj upravi ukoliko porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu Porezna uprava može u bilo koje vrijeme, duže od pet godina izvršiti razrez porezne obave".

Kako dolazite do tih podataka?

Jedna od stvari koje smo zagovarali o reformi Porezne uprave jeste da Porezna uprava ima vezu sa poslovnim bankama kako bi na taj način kontrolirali porezne obveznike, prihode koji podliježu plaćanja poreza.

Što je sa zaštitom osobnih podataka?

To nije u sukobu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Prema Zakonu o Poreznoj upravi mi ovdje nismo tražili podatke o štednim računima. Mislim da se provjera jednog dijela podataka kada su u pitanju ova primanja vrši od Državne agencije za istrage i zaštitu podataka i prema Zakonu o sprječavanju pranja novca sve banke su dužne da prijave sve prihode kada je fizičko lice ostvaruje transfer preko 30.000 KM i u tim obavještajnim podacima mi smo došli do ovih podataka. Došavši do ovih podataka mi smo se shodno Zakonu o Poreznoj upravi obratili poslovnim bankama da dostave podatke i mi smo od banaka dobili te podatke koji su u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

 Koliko se od tih 834 osoba prijavilo Poreznoj upravi i platilo porez?

Nemam točnu informaciju. Jedan dio se ljudi prijavio a jedan se dio ljudi prijavljuje dok traje ova kampanja. Mimo ovih 834 osoba, mi imamo fizičke osobe koja su ostvarivala te prihode i koji su prije ovog poziva podnijeli porezne prijave i regularno platili porez.

U pozivu jasno stoji da je rok za prijavu Poreznoj upravi 30 dana, što ako ne ispoštuju taj rok i ne plate porez?

Taj rok smo stavili da ne bi kažnjavali porezne obveznike, da bi primijenili član 80. Zakona o Poreznoj upravi i po tom članu ako se porezni obveznik odazove na poziv mi možemo izbjeći propisane sankcije.

Što ako su oni platili porez u inozemstvu?

On podnose prijavu u svim onim slučajevima i da je na taj prihod plaćen porez u inozemstvu i ako je taj porez 10 posto i više, oni neće platiti nikakvog poreza ali su dužni da podnesu poreznu prijavu. Ukoliko je freelancerima prilikom isplate od njihovog ino poslodavca plaćen porez u toj državi u tom slučaju taj porez se priznaje ovdje kao porezni kredit i oni nisu ovdje dužni platiti porez. Jedino su dužni ako su taj porez platili 5 posto a ovdje je 10 posto, platiti razliku od tih 5 posto.

Smatra li se to onda duplim oporezivanjem?

Nemate duplog oporezivanja ako se ne plaća porez.

Ako su platili manji porez?

Nema duplog oporezivanja jer se samo plaća razlika. Tu postoji samo razlika porezne stope. Dosta polemike je izazvalo oporezivanje ove naknade, jeste to priznanje ili ne priznanje troškova u iznosu od 20 posto. Tu je došlo do problema zbog donošenja novog pravilnika kao i primjene poreza na dohodak koji je prijavljen 20.4.2018. godine i u tom pravilniku je nespretno rečeno da se na ukupne naknade plaća porez od 10 posto, što nije. Mi smo ostavili, obavili konsultacije sa Ministarstvom financija FBiH i mislim da će se ta dilema ubrzo ovih dana riješiti u smislu da će to biti kao i za one porezne obveznike koji su prijavili prihode. Oni će na taj prihod koji su primili u inozemstvu, u slučaju ukoliko nisu platili tamo nikakav porez imaju pravo na odbitak troškova u iznosu od 20 posto. Nakon toga ako su npr. primili 1.000 KM imaju 200 KM troškova na 800 KM platiće 4 posto doprinos za zdravstvo, i na umanjenu osnovicu će platiti 10 posto poreza.

Kakva je pozicija freelance radnika, jesu li točni navodi da će oni plaćati od 2,5 do 3% više poreza od drugih jer se želi oporezovati njihova bruto zarada?

To nije točno. Oko oporezivanja freelancera se pojavilo dosta netočnih informacija i konstatacija čak i od nekih koji se predstavljaju kao porezni eksperti što nije točno. Oni neće biti duplo oporezovani. Imat će pravo odbitka u iznosu od 20 posto, plaćaju tih 4 posto za zdravstvo i nakon toga plaćaju 10 posto poreza na dohodak.

U pozivu piše oporezivanje poklona u novcu. Što konkretno to znači za umirovljenike kojem djeca šalju novac iz inozemstva?

Oporezivanje poklona je dosta složenije pitanje. Problem porezne politike u BiH je dosta složeno zato što se ona uređuje dijelom Federalnim zakonima a dijelom kantonalinim zakonima. Utemeljenje za oporezivanje poklona nalaze u Zakonu o porezima na dohodak. U svim kantonalnim zakonima sad postoji problem što kod svih kantonalnih zakona nije korištena ista terminologija za oporezivanje poklona, nisu isti pokloni oporezovani, nisu date iste olakšice tako da odgovor na pitanje zavisi od kantona do kantona.