Kadar

Domovi zdravlja ostaju bez liječnika

Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, smatra da liječnika i drugog osoblja nedostaje u cijeloj BiH, odnosno i u RS i u FBiH.
Gospodarstvo / Posao | 24. 06. 2019. u 08:18 Bljesak.info
Kopirati

U BiH, ako je suditi po standardima koji važe u Europi, nedostaje 2.000 liječnika i 4.500 medicinskih tehničara, tvrde sindikalci, a kako navode, neke manje lokalne zajednice bi uskoro mogle potpuno ostati bez liječnika, jer "bijeli mantili" odlaze u veće zdravstvene ustanove ili u europske zemlje.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, smatra da liječnika i drugog osoblja nedostaje u cijeloj BiH, odnosno i u RS i u FBiH. Naglašava da se u manjim općinama bilježi nedostatak liječnika, poput Drvara, i u livanjskim općinama.

"Problem je nedostataka kompletnog zdravstvenog osoblja, mi imamo nekih ambulanti i u FBiH i u RS gdje nema ni medicinskih sestara", rekao je Latifović.

Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoistočnu Europu, rekao je da oni više od tri godine ukazuju na problem da će doći do odljeva liječnika i medicinskih radnika svih profila iz svih zdravstvenih ustanova, što se i pokazalo u stvarnosti.

Odlazak s obiteljima

"Posebno u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, međutim, i u domovima zdravlja. Imamo na terenu situaciju da iz nekih domova zdravlja u RS idu 'bijeli mantili' u Federaciju, gdje im je duplo veća plata, a iz FBiH liječnici odlaze put Europe", tvrdi Femić.

Dodao je da je najveći problem odljev medicinskog kadra bez povratka nazad, a najgore u svemu tome je što odlaze sa obiteljima.

"Postavlja se veliko pitanje na koje nijedno ministarstvo nema odgovor, a to je: Tko će nas sutra liječiti. Ljudi u RS uvjetuju se specijalizacijom, da moraju vraćati duplo, odnosno duplo duže moraju raditi i na taj način ih vežu za ustanovu, što je protuzakonito ", rekao je Femić.

Naveo je da lijelnici potpišu ugovor za specijalizaciju, primjera radi, iz kirurgije, koja traje šest godina, a onda moraju vratiti 12 ili 18 godina radno.

"Ako ne bude radio tako, prijeti mu se tužbom. Radimo na rješavanju ovog problema i pokrećemo kolektivne tužbe", naveo je Femić.

Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, rekao je da u domovima zdravlja u RS ima doktora u većim lokalnim zajednicama dok u manje općine, poput Han Pijeska, Čajniča, Ljubinja i Berkovića skoro nitko neće da ide i tamo nedostaje liječnika.

Male općine, niske plaće

"Doktora na Birou za zapošljavanje ima, ali oni ne žele ići u male općine, gdje su niske plaće, i bojim se da ćemo ostati bez liječnika, posebno u malim općinama, jer se trenutno povlače doktori iz mirovine koji mogu raditi", ističe Granulić za "Nezavisne".

Dodaje da bi o tom problemu trebalo povesti računa, odnosno da se tim doktorima poveća plaća, i ne samo njima, već svim zaposlenim u zdravstvu.

Adisa Fakić, doktor otorinolaringologije i predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu Tuzlanskog kantona i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH, kaže da, prema standardima i normativima, liječnika fali, ali ne zbog odlaska već se radi o tome da je u Tuzlanskom kantonu bila na snazi zabrana zapošljavanja u javnim ustanovama.

"Standardi i normativi su od 1980. godine i mijenjaju se pojedinačno po granama medicine, tako da ti standardi propisuju da treba malo liječnika, s obzirom na broj stanovnika. Tako, recimo, jedan liječnik otorinolaringolog liječi 60.000 osiguranika, što znači da na cijelu Tuzlu dođu samo dva doktora, što je premalo", rekla je Fakić i dodala da je rješenje ovog problema izmjena tih standarda i normativa.

Prema standardu EU, oko 360 doktora treba da dođe na 100.000 građana.

Kopirati