Zeleni izvještaj: Koliko se ore, koliko sadi, koliko muze…

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pored nepovoljnih klimatskih prilika koje su negativno utjecale na sveukupnu poljoprivredu, posebno biljnu, i nedovoljnih izdvajanja iz proračuna Federacije, u većem broju grana poljoprivrede zabilježeni određeni pomaci, navedeno je u Izvještaju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede („Zeleni izvještaj“) u Federaciji BiH za 2017. godinu.

Federalna vlada prihvatila je Izvještaj s prijedlogom preporuka, koji je sačinjen u suradnji sa županijskim ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, Federalnim zavodom za statistiku i drugim organima iz ove oblasti.

Bez pomaka pri oranju

Ukupne zasijane oranične površine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi u 2017. godini ostale su uglavnom na razini 2016., a kod industrijskog bilja zabilježeno je povećanje od 16,1 posto, kukuruza-zrno 2 posto i zobi 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neznatna smanjenja zasijanih površina zabilježena su kod pšenice, ječma, duhana, krumpira, krastavca i rajčice.

U voćarstvu ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi u 2017. godini, u odnosu na prethodnu, umanjeni su kod gotovo svih vrsta voća, osim kajsije, gdje se bilježi povećanje za 28,8 posto. Ovome su doprinijeli nepovoljni klimatski uvjeti u 2017. za razliku od prethodne godine, iako je broj rodnih stabala najvažnijih voćnih kultura u prošloj godini povećan u odnosu na 2016.

Kada je riječ o jagodastom i bobičastom voću, površine pod malinjacima povećane su za 15 posto, u odnosu na 2016. godinu, dok su ostale vrste ostale na razini prošlogodišnjih.

Povećan broj čokota

U vinogradarstvu je u 2017. godini povećan broja čokota sposobnih za rod za 6 posto, ali je proizvodnje grožđa smanjena za 25,5 posto u odnosu na 2016. godinu. Ovakvo stanje u vinogradarskoj proizvodnji rezultat je kasnih proljetnih niskih temperatura i dugog sušnog perioda.

Kada je riječ o ljekovitom i aromatičnom bilju, poremećaji na svjetskom tržištu direktno su utjecali na stagnaciju u svim proizvodnjama, pa i ovoj, a zasijane površine povećane su za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Zbog povoljnih klimatskih prilika, sjemenska proizvodnja u Federaciji BiH zabilježila je rast u 2017. godini, nakon dužeg nepovoljnog razdoblja. Proizvodnja presadnica zadovoljava domaće potrebe, a dijelom se i izvozi, tako da je Federacija BiH u proizvodnji presadnica povrća postala lider u regiji. Proizvedeno je više od 10 milijuna komada presadnica povrća, od čega je više od četiri milijuna izvezeno na inozemno tržište, a kvaliteta je prepoznata i u zemljama EU. Zasijane površine sjemenskog krumpira u 2017. godini su značajno manje, a ovo smanjenje zabilježeno je u svim zemljama okruženja, zbog veoma niske cijene krumpira iz EU.

Povećana proizvodnja mlijeka

U prošloj godini povećana je proizvodnja mlijeka u odnosu na 2016., a najviše je proizvedeno u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Unsko-sanskoj županiji. Prema podacima županijskih ministarstava, povećan je broj ovaca i koza u Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji.

Ukupan broj peradi u Federaciji BiH povećan je u 2017. u odnosu na 2016. godinu. Proizvodnja pilećeg mesa (brojleri) je značajno zastupljena u Federaciji BiH i konkurentnija je u odnosu na druge proizvodnje. Za razliku od drugih proizvoda, pileće meso iz uvoza je opterećeno carinom, tako da naši proizvođači, uz gotovo dostignute europske standarde, imaju dobre preduvjete za bavljenje ovom proizvodnjom.

U prošloj godini nastavljen je oporavak i blago povećanje proizvodnje u oblasti akvakulture. Proizvodnja ribe u Federaciji BiH povećana je za 4 posto, od čega je najzastupljeniji uzgoj kalifornijske pastrmke. Plasman ribe na područje Europske unije ostvaren je u potpunosti u okviru bescarinske kvote od 500 tona godišnje, a značajna količina ribe plasirana je i na područje Srbije i Crne Gore.

U prehrambenoj industriji, u 2017. godini prerada je na istoj razini kao i 2016. godine, s tim da je povećanje zabilježeno u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, vode i osvježavajućih pića. Kod mlijeka i pavlake zabilježen je veći izvoz u odnosu na uvoz, gdje je pokrivenost uvoza izvozom 166,88 posto.

Više gazdinstava

U Registru poljoprivrednih gazdinstava u 2017. godini registrirana su 354 nova gazdinstva sa statusom obrtnika i 66 novih gazdinstava sa statusom privrednog društva. Do kraja godine su registrirane 74.073 osobe, a čega je 70.758 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i 3.315 pravnih subjekata i obrta. Najveći broj registriranih poljoprivrednika je u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj, Srednjobosanskoj i Unsko-sanskoj županiji.

S obzirom na velike potrebe za daljnjom podrškom sektoru poljoprivrede, posebno u segmentu kapitalnih ulaganja i povećanja stupnja iskorištenosti domaćih prerađivačkih kapaciteta i uvažavajući činjenicu da raste broj registriranih poljoprivrednika, u ovom izvještaju su, između ostalog, date određene preporuke.

Tako je navedeno da je potrebno izdvojiti veća sredstva iz proračuna za poljoprivredu i prehrambenu industriju i osigurati sredstva u proračunu Federacije BiH za intervencije na tržištu u slučaju prirodnih i drugih nesreća (poplave, suše, grad i slično).

Lakše do kredita

Također, potrebno je olakšati pristup kreditima za poljoprivrednike, posebno putem Razvojne banke Federacije BiH, staviti u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište s ciljem većeg rasta poljoprivredne proizvodnje i povećanja zaposlenosti i uspostaviti i voditi informacioni sustav o poljoprivrednom zemljištu u cilju njegove zaštite.

Županijska ministarstva su pozvana da iniciraju donošenje karti upotrebne vrijednosti i programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem za sve općine koje to još nisu učinile.

''Zeleni izvještaj'' za 2017. godinu, s prijedlogom preporuka, bit će dostavljen Parlamentu Federacije BiH na usvajanje.