Jata čvoraka u Čapljini

Najezda čvoraka u Hercegovini dokaz je velikih klimatskih promjena

Problem će biti ako čvorci poznati kao prave izjelice dođu rano, dok su vinogradi neobrani, tada bi se mogle bilježiti i znatnije štete.
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 21. 11. 2018. u 14:51 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Veličinom, odnosno brojnošću jata čvoraka bila su novina juga Hercegovine proteklih lijepih jesenskih dana, od polovice listopada do polovice studenog.

Ustvari, velika većina stanovništva nije ni znala o kakvim je pticama riječ jer je pojava tako brojnih jata novina na ovim prostorima.

Zanimljivo ih je gledati kako lete u masi koja se kao po neko glazbenom ritmu preljeve mijenjajući oblike.

Josip Vekić, voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, inače inženjera lovstva i zaštite, za Večernji list kaže: ''U zadnjih par godina bilježimo njihovu veću populaciju, čak ostaju i na gniježđenju. Ljudi to mogu primijetiti na krovovima, uvuku se pod krov, pod ciglu. Prije pet, šest godina bili su prava rijetkost, nisu se gnijezdile i ljeti bili kod nas, a zadnjih godinu, dvije sve ih je veći broj“.

Govoreći o golemim jatima nastavlja: ''U ovo jesensko dobna čvorci se sele, migracije sa sjevera na jug su u tijeku. Poznati su po štetama, jer kad jato od par tisuća prica sleti u vinograd ili voćnjak, malo što ostane. Kod nas su ih vjerojatno zadržale košćele kojima se hrane. Vidljive su ne samo u velikim jatima, nego i na električnim vodovima i višim stablima. One su u proputovanju na jug, međutim ako zima bude bez snježnih padalina, kod nas bi se mogao zadržati veći broj i tijekom zime. To je ptica koja migrira iz Europe u prvom redu zbog nedostatka hrane. Hladnoća i snijeg ih ostavljaju bez hrane, a onda one ugibaju. Hoću reći njima glavni problem nije zima, nego nedostatak hrane koji ih tjera na jug“.

Naravno, prva asocijacija na pojavu tako velikih jata za većinu nepoznatih ptica, je na klimatske promjene, o kojima se puno priča, a malo zna.

''Što je posrijedi ne možemo tvrditi, ali očito je da se u prirodi nešto događa. Već po činjenici da se čvorci sada u većem broju, gnijezde kod nas, postali su stanarice, očite su promjene, e sada jesu li u pitanju promjene migracijskih putova, lakši dolazak do hrane ili nešto treće, za sada je nepoznanica“, zaključuje ing. Vekić u izjavi za Večernji list.

Uglavnom, problem će biti ako čvorci poznati kao prave izjelice dođu ranije, dok su vinogradi neobrani, tada bi se mogle bilježiti i znatnije štete.

Inače, čvorak je ptica veličine dvadesetak centimetara, težine 80 do 90 grama, koja tijekom godine mijenja boju perja.

Hrani se kukcima, puževima, ali i raznim voćem primjerice trešnjama, grožđem, šumskim plodovima.

Kopirati
Drag cursor here to close