Znanstveno-stručna radionica

Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka

Ravnatelj FAZ-a u Mostaru Marko Ivanković kazao je kako je cilj ovog događaja zajedno s proizvođačima promovirati uzgoj i proizvodnju šipka, odnosno dignuti površine pod šipkom.
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 29. 10. 2019. u 13:30 Fena
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Promotivno-ocjenjivačka izložba i jubilarna 10. znanstveno-stručna radionica na temu "Šipak" održana je u utorak u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru.

Ravnatelj FAZ-a u Mostaru Marko Ivanković kazao je kako je cilj ovog događaja zajedno s proizvođačima promovirati uzgoj i proizvodnju šipka, odnosno dignuti površine pod šipkom.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

''Ove godine naglasak je na divljem šipku, odnosno o njegovim prednostima. Ova vrsta šipka u Hercegovini je veliki izvor C vitamina i jako je značajna za zdravlje ljudi. Moram kazati kako površine pod šipkom ipak nisu na razini na kojoj smo mi željeli, one trenutno iznose oko 55 hektara i ova proizvodnja nije zaživjela u onom smislu koji smo planirali'', kazao je Ivanković.

Što se tiče površina, Ivanković je u izjavi za medije kazao kako one stagniraju iz razloga što nema stimulativnih mjera.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

''Nema onog neophodnog poticaja koji je nekada bio 25 posto od investicije iz federalnog proračuna, ali očekujemo da se ta situacija u 2020. godini ipak mijenja u smislu stimuliranja, podizanja dugogodišnjih nasada ne samo šipka, nego i masline i vinove loze i svega ostalog što je značajno za Hercegovinu. Bez stimulativnih mjera neće biti podizanja broja hektara pod ovom proizvodnjom'', istaknuo je Ivanković.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

Dodao je kako FAZ i ovakve manifestacije uvijek promoviraju potrošnju šipka u svježem, a još više u prerađenom stanju.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

''Turska ima preko 100 prerađenih proizvoda na bazi šipka i vrlo je jasan put kojim mi moramo krenuti. Mi u Hercegovini imamo cijeđene sokove od naranče i limuna, međutim trebali bi imati i cijeđeni sok od šipka, a ako je moguće i od divljeg šipka'', naveo je Ivanković.

Diplomirana inženjerka voćarstva i vinogradarstva Aida Kohnić naglasila je kako divlji šipak ili ljutunac ima velike nutritivne i zdravstvene vrijednosti.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

''U zadnje vrijeme favoriziramo ljutunac, ali i svaku sortu koja se pokaže dobrom na terenu, a konkretno radi se o ciparskom šipku. To je vrsta slatkog šipka i sadi se prvenstveno radi konzumacije u svježem stanju, ali se može preraditi i u sok. Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka i nadam se da će se to jednog dana i dogoditi'', dodala je Kohnić.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

Stručni savjetnik za mediteransko voćarstvo u FAZ-u Miro Barbarić ustvrdio je kako su na ovom događaju predstavljene autohtone vrste šipka u Hercegovini, ali i introducirane poput već navedenog ciparskog.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

''Ciparski šipak pokazuje jako dobre rezultate u našem podneblju, izrazito je atraktivan jer je kod njega, za razliku od svih drugih, izražena crvena boja ploda i sazrijeva jako rano što se poklapa s turističkom sezonom, dok se ostali šipci nalaze u jesenskom periodu'', kazao je Barbarić.

Dodao je kako je današnja tema razgovora bila i prilagođavanje divljeg šipka plantažnim naseljima gdje bi se moglo imati i do 1700 stabala na jednom hektaru.

Foto: Bljesak.info / Znanstveno-stručna radionica o Šipku

Dosadašnje teme bile su ocjenjivanje plodova barskoga šipka i glavaša koji su najučestalije sorte šipka, ali i drugih, gdje su se dodjeljivala prva, druga, treća mjesta i plakete, a ove godine će se svima dodijeliti zahvalnice za deset godina sudjelovanja na ovoj manifestaciji.

 

Kopirati
Drag cursor here to close