Bh. stanovnici vjeruju samo gotovini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako se svake godine povećava broj korisnika kao broj obavljenih transakcija bezgotovinskog plaćanja, odnosno putem kartica elektronskog bankarstva, sudeći prema podacima Središnje banke BiH, stanovnici naše zemlje i dalje najviše vjeruju gotovom novcu.

Dok zemlje članice EU pokušavaju na različite načine povećati udio bezgotovinskog plaćanja građana u ukupnom prometu, u BiH se ljudi i dalje češće odlučuju da u novčaniku imaju gotovinu radije nego kartice.

Prema posljednjim dostupnim podacima Središnje banke BiH, za 2017. godinu, jer  podaci za prošlu godinu još nisu obrađeni, broj aktivnih kartica u BiH je tek nešto veći od dva milijuna, piše Faktor.ba.

Taj broj je niži u odnosu na ranije godine, jer je 2016. godine on iznosio 2,042 milijuna, a 2015. 2,013 milijuna aktivnih kartica, tako da je rezultat iz 2017. najlošiji nakon 2014. godine.

Prema službenim podacima, broj transakcija ostvarenih putem kartica, kao i njihova vrijednost rastu iz godine u godinu. Tako je 2017. ukupna vrijednost transakcija obavljenih putem kartica iznosila 9,5 milijardi KM. Ukupan broj obavljenih transakcija je bio blizu 79 milijuna. Godinu dana prije toga broj transakcija je bio nešto veći od 78,3 milijuna, a njihova vrijednost je iznosila skoro 8,8 milijardi KM. Oba ova pokazatelja rastu iz godine u godinu, s izuzetkom 2014. kada je kartično poslovanje u BiH zabilježilo određeni pad.

Međutim, ovaj podatak samo naizgled ukazuje na to da se stanovnici BiH sve više opredjeljuju za korištenje kartica umjesto gotovine. Poznato je, naime, da se kartice mogu koristiti putem tri vrste uređaja. Najpoznatiji su ATM uređaji, odnosno poznati bankomati. Tu su uređaji za plaćanje roba i usluga u prodavnicama, ugostiteljskim objektima slično, poznati i kao POS terminali, a postoje i POS terminali u bankama, putem kojih se podiže gotov novac s kartice na šalterima.

Upravo je korištenje bankomata najzastupljeniji oblik korištenja kartica. U posljednjih nekoliko godina, od ukupne vrijednosti transakcija obavljenih putem kartica, na podizanje gotovog novca na bankomatima otpada 71 posto. Prije toga je taj omjer bio tek neznatno veći i iznosio je 74 posto. Ako se ovome doda podizanje gotovine putem POS terminala u bankama, tada je ovaj omjer još porazniji po bezgotovinsko plaćanje.

Naime, kada se "na jedan tas" stavi podizanje gotovine na bankomatima na šalterima banaka, a na drugi bezgotovinsko plaćanje putem POS terrninala u prodavnicama slično, dođe se do podatka da na podizanje gotovine otpada ukupno 81 posto ukupne vrijednosti svih kartičnih transakcija godišnje. Taj omjer je "stabilan" već dvije godine, dok je prije toga bio tek unekoliko veći i iznosio je 83 posto. To praktično znači da stanovnici BiH kartice koriste gotovo isključivo za podizanje gotovine kojom onda plaćaju robe i usluge.

Što se tiče elektronskog bankarstva u BiH, prema podacima Središnje banke teško je precizno odrediti kakvi su trendovi u ovoj oblasti. Naime, iz ovih podataka se može saznati samo da raste broj klijenata banaka koji koriste elektronsko bankarstvo kao način plaćanja i on trenutno iznosi nešto više od 480.000. Međutim, u kojoj mjeri ti klijenti zaista koriste ovu mogućnost nije poznato, jer se ne nude podaci o broju i vrijednosti obavljenih transakcija. Što se tiče odnosa gotovinskog i bezgotovinskog načina plaćanja, BiH u ovom je tek nešto malo iza europskih država.

Naime, prema procjenama stručnjaci, udio gotovinskog plaćanja u ukupnom platnom prometu u svim članicama EU iznosi oko 75 posto, dok je u BiH taj udio, kako smo rekli, 81 posto. Međutim, u EU se trenutno radi na pripremama mjera kako bi nivo gotovinskog bezgotovinskog plaćanja do 2025 godine bio jednak, po 50 posto.