Kriza

Pad turizma u Mostaru za više od 90 posto

Hotelijerstvo na području Mostara bilježi pad posjeta turista za 95 posto. No, kriza izazvana pandemijom koronavirusa u sličnoj mjeri pogodila je sve turističke djelatnike, gospodarstvenike i ugostitelje.
Gospodarstvo / Novac | 29. 07. 2020. u 09:10 Bljesak.info
Sigurnost, čistoća i povjerenje - uvjeti za privlačenje turista

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako nakon krize izazvane koronavirusom krenuti u oporavak turizma – pitanje je koje muči djelatnike te branše u Mostaru. Stručnih ljudi iz oblasti turizma, zdravstva, sigurnosti i informatike, uradili su analizu i donijeli smjernice kako da se domaći turistički radnici pokušaju sami organizirati i osigurati uvjete za privlačenje turista u vrijeme koronavirusa.

Hotelijerstvo na području Mostara bilježi pad posjeta turista za 95%. No, kriza izazvana pandemijom koronavirusa u sličnoj mjeri pogodila je sve turističke djelatnike, gospodarstvenike i ugostitelje. Bez potpore države, primorani su, kažu, sami se organizirati i pokušati spasiti turističku branšu.

“Ja sam preko 30 godina u ugostiteljstvu i turizmu i vjerujte da nismo imali težeg perioda kao što je ova godina, a evo neke naznake pokazuju da će i iduća sezona biti isto ovakva. Mislim da se trebamo malo drugačije prestrojiti i organizirati. Koliko smo u mogućnosti sa svojim vlastitim snagama, znanjem i kapacitetima”, kaže vlasnica ugostiteljskog objekta u Mostaru, Ema Badžak.

To su prije svega uvezivanje turističkih djelatnika i osiguravanje uvjeta sigurnosti, čistoće i povjerenja, koji su iznimno bitni za privlačenje turista u vrijeme koronavirusa. Mostarska tvrtka “Nsoft” je napravila softver umjetne inteligencije koji podiže sigurnost na višu razinu, a sadrži i termalnu kameru.

''Mi pomoću termalne kamere možemo bez obzira koliko se ljudi nalazi u prostoriji putem ovih kružića možemo detektirati osobe s povišenom tjelesnom temperaturom i tako preventivno djelovati. Koliko ljudi mi je prošlo, recimo prošli mjesec, kroz hotel, koliko je bilo žena, koliko muškaraca, koja dob, kuda su se oni najviše kretali, imamo čak prepoznavanje emocija'', ističe Emina Ćehajić iz kompanije “Nsoft”.

''Trebamo da ne čekamo na to što će se desiti u nekoj drugoj zemlji Europe i svijeta. Mi imamo rješenja, bosanskohercegovačka, i trebamo samo volje i želje da ih implementiramo. Dakle, ako se mi postavimo na mapu kao neko tko zna, tko je radio s tim onda će sigurno i stranci to vidjeti da se radi i možda kasnije doći'', kaže predsjednik Udruženja za jačanje privrede “Žiža“ Mostar, Afan Ćehajić.

Fokus treba biti i na privlačenju domaćih turista, kaže Ćehajić, a ovaj ponuđeni poslovni model za oporavak turizma, ako uspije na primjeru Mostara, poručuje, mogu slijediti i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini.

Kopirati
Drag cursor here to close