Strategije

Đapo: Mostarska deponija je javni interes, a u Ljubuškom nema ni opuška

''Znači u Federaciji BiH imali smo Strategiju, koja je nalagala da trebamo imati deset regionalnih centara. Mi smo do sada završili samo pet'', kazala je Đapo.
Gospodarstvo / Novac | 12. 03. 2020. u 20:20 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Menadžment deponije u Mostaru odgovoran je što ona nema okolišnu dozvolu, a Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) donijela je odluku da deponija može nastaviti sa radom jer je njen rad od javnog interesa, kaže ministrica Federalnog ministarstva za okoliš i turizam Edita Đapo.

U intervjuu za Radio Slobodna Europa ministrica je otkrila da deponija nema okolišnu dozvolu zato što nisu zadovoljili zakonom propisane norme. Dakle, deponija Uborak je stara deponija i 2009. godine je data dozvola za novu deponiju, pojasnila je.

Što je sa Strategijom?

''U rujnu 2014. u rad je puštena ta nova deponija, koja je obuhvaćala svega dva hektara. Da bi se dobila nova okolišna dozvola, potrebno je da se obuhvaća cijeli prostor. Znači, nije se mogla obnoviti na dva hektara, jer su ona već bila popunjena, nego se mora ići na dobivanje nove okolišne dozvole, na provođenje svega onoga što je zakonom propisano, pravljenja studije uticaja na okoliš i provođenja javne rasprave'', kazala je ministrica Đapo.

Dalje, pojasnila je kako je Grad Mostar otkupio zemljište da se može proširiti ta nova deponija, međutim ''organizacija "Jer me se tiče" kao i građani koji se nalaze oko Uborka neprestalno prosvjeduju, pa čak i na način da ne dozvoljavaju kamionima da deponiraju otpad i smeće iz Mostara''. Ono što inspektori kažu jeste, navela je, da je to jedna od najboljih deponija u Federaciji BiH. 

Ministrica Đapo kazala je kako menadžment koji upravlja tim poduzećem nije završio posao kada je riječ o dobivanju okolišne dozvole.

''Znači u Federaciji BiH imali smo Strategiju, koja je nalagala da trebamo imati deset regionalnih centara. Mi smo do sada završili samo pet. Kada govorimo o radu i dokumentima, kao što je svaka osoba odgovorna za svoje dokumente, tako je i menadžment odgovoran za rad deponije. Deponija Uborak pripada gradu, znači grad je vlasnik te deponije'', kazala je.

''U Mostaru smo imali situaciju, da prvo građani plaćaju vrlo jeftino odvoz otpada, drugo obzirom da je to gradska kompanija Grad Mostar ništa nije plaćao toj kompaniji'', rekla je navodeći da jedini novac koji su dobivali je iz okolnih gradova, poput Širokog Brijega ili Ljubuškog.

Javni interes

Tako da je menadžment određene kompanije, navela je, zadužen za poslovanje i naravno osiguravanje svih dozvola koje su potrebne za rad.

''Menadžment deponije treba da ima svoje inžinjere i da vide da li se deponija treba možda zatvoriti, da to smeće ne bi letjelo i slično, odnosno trebaju da upravljaju deponijom, na određeni način da bi zaradili od nje i da bi unaprijeđivali njen rad'', kazala je ministrica Đapo.

Dalje, ministrica Đapo je pojasnila da, obzirom da deponija nije dobila okolišnu dozvolu, ''onda bi inspekcija po svom zakonu, trebala da zatvori jedno takvo poduzeće''.

Međutim, napomenula je kako je deponija nešto što je od javnog interesa.

''Vidjeli ste prošlo ljeto kada su bile demonstracije u Mostaru, desetak dana se nije odvozio otpad i to je smeće bilo po ulicama, na temperaturi od 40 stupnjeva. Dakle, tu je prijetila jedna epidemiološka katastrofa, gdje su se i djeca i građani Mostara, a i turisti mogli porazboljevati od tog smeća vani, koje je užasno smrdilo i raspadalo se i slično. Tako da smo mi dali preporuku da se to smeće odlaže na deponiji Uborak'', kazala je.

Istaknula je da je svjesna da kruže snimci na kojima se prikazuje da lete plasatične vrećice i slično, ali to je opravdala činjenicom da je Mostar u jednom specifičnom području gdje imamo strašne vjetrove.

Odgovarajući na pitanje je li se za 35 milijuna dolara, koje je, za upravljanje otpadom, prije svega Svjetska banka osigurala, moglo napraviti bolje, kazala je da je teško o tome govoriti.

''Znači uspostavljene su te deponije na način da se ispod nalazi jako skupa folija koja je neprobojna, tako da ništa ne ide u zemlju i slično. Kada govorimo o deponijama i uopće kada govorimo o okolišu, to su jako skupi projekti i zato se to u Europi zovu heavy direktive. Kada želite da prečistite vode ili želite da uložite u otpad potrebno vam je jako puno novca'', istaknula je.

U Ljubuškom nema ni opuška

Tridest pet milijuna koliko je uloženo u pet deponija i te pokušaje da se otvori još pet, ona bi rekla da nije puno novca.

''Znači mi smo uspostavili regionalne centre, koji bi trebali da se unaprjeđuju. Oni se mogu unaprjeđivati na način da se povećaju cijene usluga koje plaćaju građani, o tome nitko neće, pogotovo u izbornoj godini, da govori'', kazala je. 

Navela je primjere da stanovnici Sarajeva otprilike po stanu plaćaju prosjećno 7 maraka (3,5 eura). Dakle, navela je, obitelj sa četiri osobe plaća otprilike tu cijenu za jedan mjesec, u Mostaru 2 marke (euro) po mjesecu, a u Ljubuškom je ta cijena 17 maraka (8,5 eura) po osobi, ''ali u tom gradu ne možete naći opušak na ulici''.

''Dakle, kada građani shvate i kada budu plaćali za odvoz i za odlaganje otpada malo veću cijenu onda će se razviti i svijest o tome da razdvajaju otpad'', kazala je ministrica Đapo. 

Kopirati
Drag cursor here to close