Jesu li neznalice u BiH spremne za ledeno doba?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Uz pitanja o koronavirusu i tome hoće li zdravstveni sustav skupiti dovoljno donacija i uspjeti odgovoriti izazovima koji su pred njima, građane Bosne i Hercegovine najviše muči to hoće li zemlja moći odgovoriti ekonomskim izazovima koji su pred njom.
Ionako nedovoljno snažno gospodarstvo je pred krizom koja brine i najveće gospodarske sile. Mjere, koje su donesene kako se virus ne bi širio, izravan su udar na potrošnju, proizvodnju, uvoz i izvoz.
S druge strane, mjere koje se najavljuju, a koje se ne donose hitno, pogotovo nakon izjava kako se o ekonomiji treba misliti kasnije, ne ulijevaju nadu da će ekonomske rane uspjeti zacijeliti.
Pročitajte još
Građani u zabludi
Svjetlana Šurlan, novinarka poslovnog portala capital.ba navodi kako je pandemija virusa korona posebno pogodila sektor ugostiteljstva i turizma te firme koje se bave uvozom i izvozom ili im proizvodnja ovisi od repromaterijala iz inozemstva, a kojih sve manje imaju u skladištima.
''Nadležne institucije riješile su dio problema s transportom roba, ali i dalje vidimo da postoje problemi i usporeno kretanje roba i neophodno je što prije uspostaviti 'zelene trake' za brži protok roba, a koje je prije par dana preporučila EU'', rekla je Šurlan za Bljesak.info.
Kaže kako su druge mjere, poput odgađanja uplate poreza su za pozdraviti, ali da ono što je izazvalo veće zanimanje građana i gospodarstvenika, a tiče se moratorija na otplatu kredita nije definirano najbolje.
''To je u velikom dijelu dovelo građane u zabludu. Inicijalna informacija da se odgađa otplata kredita za pravna i fizička lica pokazala se, nekoliko dana kasnije, samo dijelom točna. Niti je odgoda plaćanja rata kredita za sve firme, niti za sve građane'', kaže Šurlan.
Neznalice
Ističe kako se Agencije za bankarstvo u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nisu potrudile ovo pitanje s bankama dogovoriti na način kako su to prvobitno najavili dužnosnici.
''Agencije su ostavile bankama da procjenjuju kome da daju odgodu, a kome ne, što one svakako mogu raditi i što i rade kada primijete otežanu otplatu prispjelih rata'', kaže novinarka.
Marin Bago, koji je na čelu udruge za unapređenje kvalitete življenja – Futura, kaže kako je teško govoriti o mjerama kada vodeći ljudi u BiH daju izjave kako se prvo treba pozabaviti zarazom a onda rješavati druge probleme.
''Teško je zamisliti kolika neznalica morate biti da ovako razmišljate. Nemamo luksuz kao društvo baviti se samo jednim problemom. Nismo to imali ni prije, ne znam zbog čega bismo trebali imati sada. Gospodarski problemi i ljudi koji ih nose na leđima nemaju vremena, svaki dan više, donosi nove neprijatne misli'', kaže za Bljesak.info Bago.
Upozorava kako su potrebne dodatne mjere te, nova razmišljanja i nova znanja.
Promijeniti razmišljanje
''Poduzetnicima i njihovim uposlenima je zabranjen rad. Oni se žrtvuju za opće dobro, zdravlje sviju nas. Mi kao društvo moramo stati iza njih. Ako se nešto nekome zabrani, ne mogu ni obveze biti iste. Ne možete tražiti davanja državi ako ste spriječili rad'', kaže Bago i naglašava kako su se ove mjere trebale donijeti jer je riječ o višoj sili.
No, naglašava, potrebno je izići sa setom mjera koje će pomoći svima da što prije stanemo na noge.
''Mora se promijeniti razmišljanje i način rada. Ekonomisti će reći svoje, ovo je prilika za akademsku zajednicu da pokaže svoju vrijednost. Bit će potrebno izvući zadnje atome snage, znanja, uložiti puno rada i brige. Moramo ovo gledati i kao svoju novu šansu, napraviti društvo boljim. U protivnom, nestat će svaka nada'', kaže Bago.
Novinarka Šurlan ističe kako se regija može pohvaliti boljim mjerama.
''U Srbiji se moratorij stavlja na otplatu svih kredita, a građani koji žele plaćati mogu to učiniti. U Hrvatskoj banke u iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate duga, što također ostavlja prostor građanima i firmama da lakše prebrode ovo teško razdoblje. Sigurno je da će se novi problemi javiti i već početkom idućeg mjeseca kada dođe rok za isplatu plaća za ožujak, a fondova iz kojih će se pomoći firmama, a samim tim i radnicima, svim građanima, još nemamo. Imamo samo najave takvih fondova, te da oni koji otpuste radnike neće moći računati na pomoć države'', kaže Šurlan i ističe kako je brža sanacija posljedica pandemije od strane institucija nužna.
Pročitajte još
Veliki upitnici
Bago naglašava kako rješenja moraju biti zasnovana na temeljima solidarnosti, javnog i transparentnog trošenja novca i donošenja odluka.
''Mediji će'', uvjeren je, ''biti ključni faktor''.
''Ogromna većina ljudi su u kućama i čekaju informacije'', navodi Bago.
A informacije koje dolaze do građana nisu previše utješne. Mjere se donose na federalnoj razini pa se ''spuštaju'' na razine kantona. Neprestano dolaze vijesti o potrebnim donacijama za zdravstvo a veliki upitnici ostaju nad glavama onih koji su se ponadali da neće vraćati kredite u vrijeme izolacija i krize, da će poslodavci razumjeti da postoje roditelji koji nemaju kome ostaviti djecu i da ih neće zvati na radna mjesta kao i da zamrzavanja radnih mjesta bez plaće, nije nikakvo rješenje.
Iz vlasti pak dolaze vijesti koje ne ulijevaju nikakvu nadu. Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, koji je iznenadio javnost rekavši kako se sad neće misliti na ekonomiju, govorio je nakon posljednje sjednice o ekonomskim mjerama. No, one opet nisu dovoljno jasne.
Definicije Fadila Novalića
''Nažalost imat ćemo'', kaže premijer, ''mnogo veći broj ljudi, koji će ostati bez posla, od broja otpuštenih''. Dolio je Novalić time ulje na zbunjenost ljudi, ali je pojasnio svoje definicije.
''Razumijem da neki politički i javni djelatnici ne razumiju razliku između pojma otpuštanja i povećanja nezaposlenosti. No vjerujem da građani razumiju tu razliku. Naime, neće ostati bez posla samo oni koju budu otpušteni, već i svi oni koji ostanu bez posla zbog ove krize, a da ih nitko nije otpustio. Npr. svi radnici kojima istekne ugovor ili samozaposleni, koji izgube posao, a nitko ih nije otpustio, itd'', ističe Novalić.
Novalić je rekao, a za to bi ga javnost trebala čvrsto držati, kako ''nitko ne smije ostati bez ikakvih primanja''.
''Pozivam ipak sve poslodavce da učine sve da zadrže radnike, jer Vlada će im sigurno priteći u pomoć. Jednako kao što ćemo biti rigorozni prema onima, koji ne pokažu dovoljno spremnosti da zadrže radnike, ako mogu, i da pokažu društvenu odgovornost'', rekao je Novalić i uputio apel nižim razinama vlasti u Federaciji BiH da to isto urade kako bi izravno pomogli obrtnicima da lakše prebrode krizu izazvanu pandemijom korona virusom.
No, s nižih razina se malo tko oglašava po ovim pitanjima. S nižih razina čujemo samo vapaje medicinskih ustanova koje traže potrebnu pomoć.
Što radi svijet?
Iako je teško pomisliti da Bosna i Hercegovina može donijeti mjere koje donose pametnije ekonomije od naših, ne ohrabruje činjenica da nismo ni na tragu onoga čime se bave neke druge zemlje.
Njemačka je poslala neke radnike doma sa zajamčenom plaćom od minimalno 60 posto. Hrvatska će samozaposlenima dati novčanu pomoć i uz zdravstvenu krizu upozoravaju kako ih čeka borba u ekonomiji. Skandinavske zemlje pripremaju se za najgore scenarije.
Pročitajte još
Švedska je tako usvojila paket mjera od oko 30 milijardi eura. Norveška je odvojila 9,7 milijardi eura kao podršku likvidnosti firmama. Danska će stajati iza isplata 75 posto stalno zaposlenih osoba, ako im firma dozvoli da budu kod kuće umjesto da im da otkaz. Njemački Bundestag prihvatio je paket Vladinih mjera za pomoć ekonomiji zbog šteta nastalih pandemijom korona virusa vrijedan 750 milijardi eura.
Jutarnji list, navodi kako je pred nama ekonomsko Ledeno doba i piše kako, čak i da se koronavirus u potpunosti zaustavi za mjesec-dva, u 2020. i 2021. možemo očekivati dramatični globalni gospodarski pad s razornim socijalnim posljedicama.
''Streloviti V-oporavak nakon zaustavljanja pandemije jednostavno je apsolutno nerealan već u ovom trenutku, i to je jasno svim ozbiljnijim ekonomistima'', navodi Jutarnji.
Istodobno, čelnici zemalja članica Europske unije pozvali su u četvrtak predsjednike Europskog vijeća i Komisije da pripreme izlaznu strategiju za razdoblje nakon pandemije koronavirusa.
''Moramo početi pripremati mjere potrebne za povratak u normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava, povratak održivom rastu, uključujući između ostaloga zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju te izvući pouke iz ove krize. Za to će trebati koordinirana izlazna strategija, svebuhvatni plan za oporovak i dosad nezabilježene investicije'', kaže se u zajedničkoj izjavi koju su usuglasili čelnici 27 zemalja članica na video-konferenciji održanoj u četvrtak navečer.
