Zamršen sustav

Da bi imali 100 KM u FBiH morate zaraditi 222 KM, a u RS-u 194

Što su građani bogatiji, država uzima više. Što su siromašniji, to su i izdvajanja za državu manja.
Gospodarstvo / Novac | 01. 02. 2020. u 09:42 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Porezni obveznik u Republici Srpskoj mora zaraditi 194 marke da bi kupio 100 maraka proizvoda. U Federaciji BiH obveznik mora zaraditi 222 KM za 100 maraka proizvoda.

Ovo je pokazala analiza stope opterećenja prosječnog poreznog obveznika za zemlje u okruženju i prema toj analizi Bosna i Hercegovina se nalazi na samom dnu, a od nas je bolja i Sjeverna Makedonija, u kojoj porezni obveznik mora zaraditi 188 KM ako želi potrošiti stotinu maraka.

BiH na začelju

Računica je jednostavna: od zarađene 194 marke, Srpskoj idu 94, a obvezniku 100 KM. Od zarađenih 222 KM, FBiH dobija 122, a obvezniku u ovom dijelu BiH ostaje stotinu maraka, s tim što ta računica nije u potpunosti točna, jer u FBiH postoje neke olakšice koje ne postoje u RS-u.

''Što su građani bogatiji, država uzima više. Što su siromašniji, to su i izdvajanja za državu manja'', naglasio je za Oslobođenje predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a Saša Trivić, prenosi Oslobođenje.

On dodaje da poreska opterećenja zavise od bogatstva građana. Trivić ističe da je prema tim pokazateljima Bosna i Hercegovina na začelju ekonomske kolone.

''Ta opterećenja obuhvaćaju PDV, porez na dohodak i ukupnu stopu doprinosa. Prošla godina je bila bolja i od 2018. i od 2019, ali je 2018. godina bila izuzetno loša. Treba voditi računa i o tome da je u Europi ovaj postotak oporezivanja daleko veći. U Sloveniji je porez na dohodak 25-30%'', rekao je Trivić.

U Centru za politike i upravljanje kažu da prosječne bruto plaće i u RS-u i u FBiH pokazuju da je opterećenje rada u našoj zemlji previsoko. U regionalnim okvirima Bosna i Hercegovina je treća u regiji prema neto iznosima kada je riječ o visini dohodaka.

''Poslodavci u FBiH na neto platni iznos moraju isplatiti još približno toliko u ukupnim bruto izdacima. U kombinaciji sa smanjenjem tekućih Vladinih izdataka proširenjem porezne baze, a kako bi se uključilo više izvora prihoda, poboljšanjem efikasnosti u zdravstvenim i mirovinskim sustavima i zamjeni dijela financiranja drugim izvorima prihoda - bosanskohercegovačka ekonomija može postići toliko željeni oporavak'', istaknuli su nedavno u Centru.

Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Banja Luci i zastupnica PDP-a Jelena Trivić za Oslobođenje kaže da je predložila zakon o smanjenu poreznog opterećenja rada RS-a i dodaje da je entitetska Vlada taj zakon odbila.

Važniji su helikopteri

''Tim zakonom je bilo objašnjeno šta bi koji fond eventualno izgubio, ali bi došlo do rasta poreznog prihoda. Ponudila sam konkretno rješenje, ali je ono odbijeno. Predložila sam i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim je propisano povećanje stope doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, dok bi stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje bila smanjena. I to je odbijeno'', naglasila je Trivić.

Ovakvo ciljano opterećenje, dodala je ona, često su isticali i predstavnici poslovne zajednice, ali je očigledno, kaže Trivić, da je vlastima važnija kupovina novih helikoptera i limuzina u odnosu na poreznu politiku. Trivićeva podsjeća da Bosnu i Hercegovinu uskoro očekuje i povećanje PDV-a, a to je, smatra ona, ujedno najbesmisleniji potez vlasti.

Kopirati
Drag cursor here to close