Ako država nije u stanju nakon 10 i više godina naplatiti porezni dug, on mora biti izbrisan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ako država nije u stanju naplatiti porezna dugovanja nakon deset i više godina, onda taj porezni dug treba ući u apsolutnu zastaru i jednostavno biti izbrisan.

Takav prijedlog institucijama vlasti u Federaciji BiH nude predstavnici privatnih tvrtki okupljeni oko Udruge gospodarstvenika FBiH, čije je dijelove podržao Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Nadležna tijela i zakon

''S razlogom postavljamo pitanje koji je interes države naplaćivati poreze nakon 20 godina i više godina od njihova nastanka i zašto to nije učinila ranije. Kakva je učinkovitost poreznih institucija kada poreze naplaćuju nakon toliko godina?

Porezna uprava ponaša se jako neodgovorno prema naplati poreza. Predlaganjem uvođenja instituta apsolutne zastare ne želi se omogućiti neplaćanje poreznih obveza, štoviše, želi se doprinijeti učinkovitosti rada poreznih tijela i učinkovitijoj naplati poreza.

Ako se uvede institut zastare, uvest će se i odgovornost nadležnih tijela jer će biti svjesna kako će morati preuzeti odgovornost zbog propusta koji je napravljen i nenaplate poreza koji će nakon 10 godina zastarjeti i više ga se neće moći naplatiti.

Ako se ne uvede institut apsolutne zastare, za nekoliko godina porezna tijela bit će zagušena ogromnim brojem starih predmeta, tako da će se dovesti u pitanje njihova učinkovitost u rješavanju budućih poreznih prijava'', stoji u prijedlogu koji su na institucije vlasti adresirali poslodavci.

Sličan zakon koji je donesen u Hrvatskoj počet će se primjenjivati i u Federaciji BiH ako federalna Vlada usvoji inicijativu vlasnika privatnih tvrtki koji traže izmjenu Zakona o poreznoj upravi FBiH te predlažu uvođenje instituta apsolutnog roka zastare za razrez i naplatu poreza, što, kako kažu, nije propisano postojećim zakonom, dakle, porez ne zastarijeva i porezna tijela mogu postupati uvijek i po vlastitoj volji.

Oni predlažu apsolutni rok zastare na deset godina, piše Večernji list.

''Apsolutna zastara prava na razrez i naplatu poreza, kamata, troškova prinudne naplate i novčanih kazni nastupa u svakom slučaju po isteku 10 godina nakon što je porezna prijava podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio.

Ako je neplaćanje poreza posljedica počinjenoga kaznenog djela, zastara u slučajevima iz stavka 1. nastupa u svakom slučaju po isteku 10 godina od dana pravomoćnosti presude, piše u prijedlogu. Spomenimo kako neka poduzeća imaju porezna dugovanja starija od 15 godina. Gospodarstvenici se pozivaju i na različit tretman koji porezni dužnici imaju u RS-u i Federaciji BiH.

Tako u pismu upućenom vlastima navode podatak kako u RS-u postoji apsolutni rok zastare, dok u FBiH takav institut ne postoji, a što dovodi u neravnopravan položaj porezne obveznike na području dvaju entiteta.

Postoji u Europi i okruženju

''Na taj način diskriminira se osobe na području jednog entiteta, a Ustav BiH u članku II.4. propisuje zabranu diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Institut apsolutne zastare postoji u svim državama u okruženju i Europi.

Tako je, primjerice, prema Zakonu o poreznom postupku i poreznoj administraciji Republike Srbije, apsolutni rok zastare 10 godina. Prema Zakonu o poreznoj administraciji Crne Gore, apsolutni rok zastare je 10 godina. Prema Zakonu o poreznom postupku Slovenije, apsolutni rok zastare je 10 godina. Prema Općem poreznom zakonu Republike Hrvatske, pravo poreznog tijela na naplatu poreza zastarijeva za šest godina.

Apsolutni rok zastare predviđen je za neizravne poreze, pa čak i u prijedlogu novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak koji su trenutačno u parlamentarnoj proceduri. S razlogom se pitamo zašto nije predviđen za druge vrste javnih prihoda'', poručuju gospodarstvenici iz Federacije BiH.