Kuknjava s mora

Ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata

Na jednu iznajmljenu postelju, dakle, dvije popeglane i zategnute još čekaju goste.
Gospodarstvo / Industrija | 06. 07. 2019. u 08:44 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izvor fotografije Twitter / Iznajmljivanje soba na moru

"Ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata. Imam deset apartmana i bavim se ovim poslom već 40 godina, kažem vam, nikad nije bilo lošije", komentirala je za Glas Istre jučer jedna iznajmljivačica iz Pješčane Uvale, naselja tik do Pule.

U naselju nema kuće bez apartmana, plus pokoji hotel i velika marina, a trenutno je neobično praznjikavo za ovo doba godine. Startala je špica sezone, a na ulicama u Pješčanoj još uvijek se mogu vidjeti pretežno pulske registracije.

U kafićima kažu da im je promet prepolovljen u odnosu na lanjski srpanj.

''Cijene su previsoke, i marine su ovdje puno skuplje nego drugdje na Mediteranu'', komentirao je mladi bračni par koji upravo isplovljava unajmljenom jedrilicom iz marine Veruda.

Podrijetlom su iz Hrvatske, ali dugo žive u Francuskoj gdje vode turističku agenciju i najviše rade upravo s Hrvatskom.

''Velike su kontrole na cestama radi Schengena i imigrantske krize, pa su nas duge kolone usporile već u Austriji, a onda opet na ulazu u Hrvatsku. Puno je lakše sjesti u avion i odletjeti u Tursku'', navode  Francuzi moguće razloge lošeg početka udarnog dijela turističke godine.

U srpnju smo, a popunjena je tek trećina od ukupno 1,66 milijuna turističkih ležajeva u Hrvatskoj. Na jednu iznajmljenu postelju, dakle, dvije popeglane i zategnute još čekaju goste.

To je prosjek, stvarno stanje je nešto drugačije: hoteli i kampovi bilježe 80 posto iskorištenosti svojih kapaciteta, a obiteljska domaćinstva ni pola od toga. Mnogi to tumače posljedicom nekontroliranog rasta tog takozvanog privatnog smještaja.

U prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj je registrirano više od 100 tisuća novih kreveta - u hotelima 6.400, u kampovima 8.000, a u privatnom smještaju čak 42.000. Tome treba dodati još 45.000 novih kreveta u takozvanom nekomercijalnom smještaju, što su u naravi vikendice, odnosno smještaj koji se načelno ne naplaćuje, ali također sudjeluje u turističkom prometu.

Na taj način privatnih kreveta je zapravo 87.000 više, odnosno velika većina od ukupnih novih kapaciteta.  

U odnosu na prošlu godinu kapaciteti su veći za gotovo deset posto, što je u godini snažnog povratka Turske, Grčke, Egipta i drugih, koji su nekoliko godina "mirovali", sada teško prodati.

Prema najsvježijim podacima, u Istri je od prošle godine niknulo gotovo 2.000 novih turističkih objekata, među kojima je tek pet hotela, a ostalo je gotovo sve privatni smještaj.

Broj ležajeva narastao je za više od 11 tisuća, od čega je 8,5 tisuća u privatnom smještaju. Kampovi mogu primiti dvije tisuće gostiju više nego lani, a hoteli njih tek 500-tinjak više.

''Dvije su osnovne poruke. S tako velikim godišnjim rastom kapaciteta u privatnom smještaju jako je teško očekivati istu stopu popunjenosti. Tržište će teško to moći progutati. Nama treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta.

Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, od veće zaposlenosti i duže sezone pa nadalje. Hoteli u Hrvatskoj rade 170 dana u godini, a kampovi 70-80 dana, privatni smještaj još kraće.

I to su razlozi zbog čega bi trebalo poticati rast smještajnih kapaciteta u hotelima, neovisno o tome radi li se o malim ili velikim hotelima. Nama se događa sve suprotno. Umjesto da popravljamo tu neoptimalnu strukturu kapaciteta u korist ukupne zajednice, događaju nam se stvari same po sebi. Idemo u pogrešnom pravcu.

Ova situacija oko smanjenja zauzetosti objekata odgovor je na naš razvoj kojim mi ne upravljamo'', kaže Glasu Istre Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma.

Kopirati
Drag cursor here to close