Što s mesom?

Je li 'kupujmo domaće' dovoljno?

Deklaracije za koje vam obično treba povećalo, uskoro bi morale biti vidljivije, barem kada je riječ o junetini i svinjetini proizvedenoj u Bosni i Hercegovini.
Gospodarstvo / Industrija | 26. 08. 2020. u 07:15 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Deklaracije “domaće” na svinjetini i junetini u velikim trgovačkim lancima – to je još jedna od mjera koje bi trebale pomoći u rješavanju viškova mesa nastalih zbog pandemije koronavirusa. Iako se u Bosni i Hercegovini proizvede tek trećina potreba za domaće tržište, trenutno se meso ne može prodati ni ispod cijene. Je li “kupujmo domaće” ovaj put dovoljno?, pita se BHRT.

Deklaracije za koje vam obično treba povećalo, uskoro bi morale biti vidljivije, barem kada je riječ o junetini i svinjetini proizvedenoj u Bosni i Hercegovini. Rukovodstvo velikih trgovačkih lanaca pristalo je da istakne deklaracije s oznakom “domaće”. Kako kažu, uvijek su za to da podrže domaći proizvod, ali on mora biti konkurentan na tržištu, ne samo kvalitetom nego i cijenom.

Edin Ibrahimović, izvršni direktor Bingа kaže kako kupuju meso koje je u ponudi.

''Dakle, mi ne uvozimo, mi kupujemo isključivo meso na domaćem tržištu. A izvore mesa nude klaoničari'', rekao je.

Video: Domaće meso na policama: Da li je "kupujmo domaće" ovaj put dovoljno

I klaoničari su, kao i predstavnici trgovačkih lanaca, nedavno bili na sastanku s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali nisu htjeli pred kamere.

Staša Košarac zamolio ih je da u periodu od trideset dana prestanu da uvoze svježe i rashlađeno meso i pomognu u rješavanju viškova domaćeg. Ako sve ove mjere ne urode plodom, ne isključuje mogućnost da se ispuni ono što su prvobitno tražili proizvođači iz Bosne i Hercegovine.

''Da zabranimo uvoz svježeg i rashlađenog mesa jedan period u Bosnu i Hercegovinu. O tome ćemo narednih dana, ukoliko ove mjere ne daju određene efekte eventualno ponuditi Vijeću ministara ovu odluku'', rekao je.

Ipak, mora se paziti i na to da se ne krše međunarodni ugovori i trgovinski sporazumi koje je BiH potpisala. Proizvođači tvrde da je interventni otkup na teritoriji cijele zemlje jedina opcija. Ta mjera uvedena je u Republici Srpskoj, a za otkup mesa i povrća izdvojeno je 5 milijuna maraka. Međutim, smatraju da ni to nije trajno rješenje jer se u Bosnu i Hercegovinu godišnje uveze svinjskog i goveđeg mesa u vrijednosti više od 200 milijuna maraka, a ta brojka stalno raste.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS, kaže kako nisu daleko od prosvjeda.

''Što prolazi više vremena sve više revoltirani i prije će nas vidjeti u Sarajevu na prosvjedima ispred Vijeća ministara. Kako vidim, svi putevi iz cijele Bosne i Hercegovine vode u Sarajevo'', rekao je.

No, iz Vanjskotrgovinske komore poručuju kako je istina negdje u sredini. Kažu da krivca sada ne treba tražiti, nego da što prije treba naći rješenje.

''Tržni lanci kažu da kupuju na domaćem tržištu ali činjenica je da oni mogu uvjetovati one koji ih prodaju da bar 30 posto bude domaćih proizvoda i da to nije iskljulčivi krivac onaj tko je u klaonici odnosno proizvođač mesa'', rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

BHRT navodi kako su viškovi nastali jer je od početka pandemije koronavirusa drastično smanjena potrošnja. Bili su zatvoreni restorani, kafići. Nije bilo, a i dalje nema, velikih okupljanja, tako da su najveći potrošači prepolovili količinu mesa koju kupuju. Cilj proizođača je da bar 50 posto proizvoda na policama u marketima bude domaće.

Kopirati
Drag cursor here to close