Zakon

BiH mora oporezovati CO2

U EU kažu da je BiH preuzela obaveze u području energetike, koje se odnose na struju, plin, okolinu, obnovljive izvore i energetsku efikasnost.
Gospodarstvo / Industrija | 25. 10. 2019. u 08:59 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina će morati uključiti oporezivanje karbon-dioksida (CO2) koji ispuštaju termocentrale kako bi cijena električne energije bila bliža tržišnim cijenama, potvrdio je za "Nezavisne" Janez Kopač, generalni tajnik Energetske zajednice u Beču.

"Cijena električne energije u termoelektranama na ugalj u BiH je zaista umjetno niska, s obzirom na to da CO2 nije oporezovan kao u EU, a treba uzeti u obzir da se proizvodnja električne energije iz ugljena subvencionira iz proračuna", rekao je on.

S tim u vezi, kako ističe, EU pomaže transformaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije koji su manje štetni za ljudsko zdravlje i pomažu suzbijanju klimatskih promjena. U EU kažu da je BiH preuzela obaveze u području energetike, koje se odnose na struju, plin, okolinu, obnovljive izvore i energetsku efikasnost.

Podrška od 90 milijuna

Oni ističu da EU kroz Instrumente pretpristupne pomoći pruža direktnu podršku kroz 90 milijuna eura, od kojih se 82 milijuna eura odnose na investicije, a osam milijuna na izgradnju institucija i usvajanje potrebnih propisa u ovoj oblasti.

"Trenutno EU pruža pomoć u usvajanju zakonodavstva, i nastavlja pružati podršku kad postoji politička volja da se zakoni približe najboljim europskim praksama", navode u EU.

Nedavno je Johanes Hahn, europski komesar za proširenje, izrazio nezadovoljstvo što se u BiH i dalje razmišlja o izgradnji termoelektrana poput Bloka VII u Tuzli, a da se vrlo malo radi na solarnim panelima i vjetroelektranama.

Dva projekta u RS

U Ministarstvu energetike i rudarstva RS kažu da je pokušana realizacija dva projekta izgradnje vjetroelektrana, od kojih je jedan propao, a za drugi je u tijeku izrada projektne dokumentacije.

Za projekt "Trusina" Vlada je, kako kažu, 2012. godine dodijelila koncesiju za izgradnju parka vjetrenjača na lokaciji Trusina, općina Nevesinje, gospodarskom društvu "Eol prvi" d.o.o. Nevesinje na razdoblje od 30 godina, ali je u ožujku 2019. ugovor raskinula zbog neispunjenja obaveza.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva, nedavno je najavio novi koncesijski postupak za Trusinu ukupne instalirane snage od 50 megavata, ali u Ministarstvu zasad nemaju novih informacija u vezi s ovim projektom.

Đokić je, međutim, za RTRS rekao da je u planu intenziviranje gradnje vjetroelektrane i solarnih elektrana, te zajedno sa Srbijom tri hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine.

"To nije samo energija iz hidroresursa, već i energija vjetra, solarna, kao i energija koja se može dobijati iz biomase i nekih drugih izvora", rekao je Đokić.

Što se tiče projekta "Grebak", u Ministarstvu navode da je ugovorom o koncesiji definirano da će vjetroelektrana biti izgrađena u roku od tri godine i četiri mjeseca od dana potpisivanja ugovora.

"U drugoj fazi, u trajanju od 16 mjeseci, biće izgrađena vjetroelektrana, izvršena montaža opreme i pribavljene druge dozvole potrebne za početak komercijalnog rada. Projekt je trenutno u fazi pribavljanja potrebnih dozvola i suglasnosti i planirano je da prvi konkretni radovi budu započeti polovicom sljedeće godine", kažu oni.

Kopač kaže da je suverena odluka Vlade RS na koji način će pristupiti izgradnji energetskih objekata iz obnovljivih izvora, poput solarnih panela i vjetroelektrana.

"Ako se bude davala podrška ovim projektima, ona bi trebalo da bude davana na način koji neće unijeti nepotrebnu nelojalnu konkurenciju i izobličiti zakonitosti slobodnog tržišta", kaže on.

Prema njegovim riječima, potrebno je ukinuti dodatne tarife za električnu energiju iz solarnih panela i vjetroenergije, te da ih treba zamijeniti premijama koje bi bile definirane na tržišni način, prenose Nezavisne.

 

Kopirati
Drag cursor here to close