BiH i dalje nema ni naftne rezerve

I Gruzija bi mogla preteći BiH u implementaciji energetskih politika

Barbara Pojner, službenica za odnose s javnošću Energetske zajednice, kaže da je iz izvještaja vidljivo da su Srbija i Crna Gora predvodnici u Europi u oblasti implementacije energetskih politika
Gospodarstvo / Industrija | 02. 11. 2018. u 08:42 Bljesak.info
Kopirati

Komplicirana struktura BiH koči implementaciju energetskih politika, na koje se BiH obavezala prihvaćanjem Trećeg energetskog paketa reformi, stoji u najnovijem izvještaju Tajništva Energetske zajednice u Beču.

Kako su istaknuli, Treći paket, koji, između ostalog, podrazumijeva i odvajanje operatera od energetske infrastrukture, nije ugrađen u bh. zakone iz oblasti energetike, a postojeći zakoni, kako stoji u izvještaju, koče razvoj tržišta električne energije.

Usvajanje zakona prioritet

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Nacrt zakona kojim bi ovi problemi bili svladani taoc je komplicirane ustavne i političke strukture. Usvajanje ovog zakona treba biti vrhunski prioritet", navedeno je u izvještaju.

Suprotno odredbama Trećeg paketa, kako je navedeno u izvještaju, sustavi proizvodnje i distribucije električne energije i dalje nisu razdvojeni ni u RS ni u FBiH, zbog čega je i pokrenut pravni postupak protiv BiH od strane Tajništva.

U elektroenergetici, kako navode, u oblasti odvajanja operatera i proizvođača implementirano je samo tri posto obveza, pristup mrežama implementiran je 97 posto, dok je veleprodaja električne energije implementirana u 56 posto. U oblasti maloprodaje implementirano je 81 posto mjera, dok je u oblasti regionalne integracije urađeno 39 posto mjera.

Nije impementirana nijedna mjera

Mršave rezultate BiH je postigla u oblasti implementacije plinskih politika. Prema izvještaju, nije implementirana niti jedna jedina mjera kada se radi o odvajanju operatera infrastrukture i distributera, dok su mjere u oblasti pristupa mreži, uspostavljanja veleprodajnog plinskog tržišta, maloprodaje i interoperabilnosti implementirane između 10 i 16 posto.

Još gora situacija je u oblasti naftnog sektora, u kojem nije implementirana nijedna mjere ni u jednoj oblasti. Kako je istaknuto, BiH i dalje nema naftne rezerve, na koje se obvezala potpisivanjem dokumenata za pristupanje EU.

"Tehnička pomoć Tajništva u modelima kako uspostaviti sistem naftnih zaliha nije propraćena konkretnim prijedlozima ili aktivnostima od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa niti radne grupe koja je uspostavljena s tom namjerom", navedeno je, uz preporuku da bi to ministarstvo trebalo da preuzme vodeću ulogu kako bi koordiniralo aktivnosti na uspostavljanju dvomjesečnog informativnog sustava.

Nešto je bolja situacija u uspostavljanju infrastrukture za obnovljive izvore energije, gdje je BiH, kako je navedeno, implementirala oko polovine potrebnih mjera i aktivnosti.

Tako je, na primjer, implementirano pola mjera iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju, integracije mreže i administrativnih procedura, dok nije implementirana nijedna mjera uvođenja obnovljivih energija u oblasti transporta.

25,3 posto udjela obnovljive električne energije

Kako je istaknuto, BiH ima 25,3 posto udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji, dok je prošle godine na mrežu priključeno 113 MW proizvedenih iz malih hidrocentrala, 16 MW iz solarnih panela, a jedan megavat iz biomase.

Inače, iz ukupno proizvedenih 2.165 megavata električne energije, u velikim hidroelektranama su proizvedena 1.594 megavata.

Barbara Pojner, službenica za odnose s javnošću Energetske zajednice, kaže da je iz izvještaja vidljivo da su Srbija i Crna Gora predvodnici u Europi u oblasti implementacije energetskih politika, dok su Moldavija, Ukrajina i BiH na njenom začelju.

Najslabija implementacija od svih

"BiH ima najslabiju implementaciju od svih njih. Najnoviji član, Gruzija, ima niži nivo implementacije, ali bi se moglo reći da dobro napreduje jer se još kreće u okviru zadatih rokova", rekla je ona.

Skrenula je pažnju na upozorenje Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, da stalno raste raskorak u implementaciji između zemalja članica Zajednice, pišu Nezavisne novine.

"Ovo upozorenje treba shvatiti ozbiljnije nego ikad ranije s obzirom na to da se EU kreće k implementaciji Paketa zelene energije. EZ mora uhvatiti korak k jačanju energetskog sektora koji će karakterizirati dekarbonizacija, decentralizacija i digitalizacija", zaključila je ona, citirajući Kopačeve riječi.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da nije vidio navode u izvještaju, ali da zna za sve probleme koji su navedeni.

"Jasno je da je u BiH jako malo urađeno, posebno u plinskom sektoru. Mislim da svi znaju zbog čega i to je problem koji još nismo uspjeli riješiti", rekao je Šarović za "Nezavisne".

Kopirati