Za požare je ipak kriv Tropski Trump?

Za požare je ipak kriv Tropski Trump?

Gospodarstvo / Flash | 24. 08. 2019. u 19:59 Bljesak.info / Piše: Večernji list

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Požari u Amazonskoj prašumi veliki su problem već desetljećima, no vrlo brzo nakon ofenzive fotografijama na društvenim mrežama i objavama u svjetskim medijima, pojavili su se i oni koji upozoravaju kako ti požari nisu zapravo ništa neuobičajeno. Štoviše nisu niti veći nego ranijih godina.

Američki NASA-in Earth Observatory sustav je satelita kojim se Zemlja promatra kao integrirani sustav kopnene i vodene površine kao i atmosfere. Prema zaključcima znanstvenika koji upravljaju tim sustavom, požari u Amazonskoj prašumi o kojima se toliko priča nisu ništa jači od prosjeka posljednjih 15 godina.

To ne znači da ti požari nisu problem.

Gdje je Amazonska prašuma

Amazonska prašuma koja se popularno naziva plućima svijeta proteže se kroz devet južnoameričkih država, sa svojih pet i pol milijuna kvadratnih kilometara pokriva trećinu tog kontinenta, najveća je površina na teritoriju Brazila, 60 posto te države prekriveno je prašumom.

Sustav Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer (MODIS) na NASA-inom satelitu Aqua snimio je fotografije koje sada svi dijele.

Riječ je o nekoliko požara koji su se rasplamsali na teritoriju brazilskih država Rondônia, Amazonas, Pará i Mato Grosso prije nešto više od deset dana.

NASA-ini znanstvenici napominju kako su požari u prašumi najčešći u srpnju i kolovozu ta se mogućnost za vatrenu stihiju drastično povećava jer se radi o sušnom periodu. K tome, mnogi požarima održavaju količinu obradivih površina ili da raskrče teren u neke druge svrhe.

Foto: NASA / Požari se vide iz svemira

NASA-ino izvješće

Vrhunac je sezone požara tipično u rujnu da bi vatre prestale do studenoga. U tom se NASA-inom izvješću pojavljuje glavna kontroverza a to je suprotnost u odnosu na tvrdnje koje se pojavljuju u većini svjetskih medija.

Prema američkoj organizaciji za istraživanje svemira ovogodišnji požari odgovaraju prosjeku posljednjih 15 godina. Natprosječni su jedino u brazilskim državama Amazonas i Rondônia, ispodprosječni u državama Mato Grosso i Pará.

Situacija se, međutim, mijenja ako se suzi vremenski razmak. Brazilski Nacionalni institut za istraživanje svemira, Inpe, objavio je kako je broj požara ove godine 85 posto veći nego 2018. godini. Promatrani je period tijekom cijele godine a ne samo u proteklih par tjedana, pa onda tu treba iznijeti i statistiku kako je broj požara dvostruko veći nego 2013. godine.

I onda tim statistikama treba pribrojiti i statistike drugih država. One kažu kako je u Boliviji broz požara u odnosu na prošlu godinu porastao za 114 posto, u Gvajani za 145 posto, u Peruu za 104 posto, u Surinamu za 128 posto, u Venezueli za 19 posto, dok se u Kolumbiji smanjio za 13 posto, u Ekvadoru za čak 56 posto.

Kada se pogleda samo Brazil, odnosno njegove države, situacija također izgleda prilično dramatično.

U državi Roraimi je 141 posto više požara, Acri 138, Rondônii 115 posto, Amazonasu koja je i najveća brazilska država požara je za 81 posto više, nešto južnije, u državi Mato Grosso do Sul požara je više za 114 posto. U Amazonasu je proglašeno i izvanredno stanje.

Za požare je ipak kriv Tropski Trump?

Gledajući po tim brazilskim statistikama doista bi se dalo zaključiti kako je dobrim dijelom za ovogodišnje požare kriv nedavno izabrani brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, poznat još i kao ''Tropski Trump''.

I stoga je većina svjetskih medija u Bolsonaru pronašla glavnoga krivca za 75.000 požara koji su zabilježeni u brazilskom dijelu Amazonske prašume što je, dakle, najviše od 2013. Prošle je godine požara bilo 40.000.

Bolsonaro je još u kampanji izražavao svoj skepticizam prema klimatskim promjenama, slijepo slijedeći Trumpa, a onda je nakon dolaska na vlast svoje razmišljanje pretočio i u djela efektivno ukinuvši nadzor nad deforestacijom u korist eksploatacije.

U obračunu s envirmentalistima koji sada zbog požara pojačavaju optužbe obračunao se na originalan način - njih je optužio da podmeću požare kako bi mu što više naškodili! Kako Bolsonara liberalne i lijeve struje u svijetu baš i ne vole, požari u Amazonskoj prašumi iskorišteni su kako bi ga se destabiliziralo.

Najkonkretnije je to učinio francuski predsjednik Emmanuel Macron koj je pozvao G7, grupu sedam najrazvijenijih država svijeta da svoj summit koji počinje danas dobrim dijelom posvete požarima.

Obračun preko Twittera

A na to je Macrona Bolsonaro optužio za ni manje ni više nego - kolonijalizam.

''Žalim što predsjednik Macron zloporabljuje priliku nečega što je unutrašnji problem Brazila kao što je to problem i drugih zahvaćenih južnoameričkih zemalja. I još to čini senzacionalističkim tonom'', twittao je Bolsonaro.

''Prijedlog francuskog predsjednika da se o problemima Amazone diskutira na G7 bez uključivanja zemalja regije podsjeća na kolonijalistički mentalni sklop koji je neprihvatljiv u 21. stoljeću. Navodna ''ekološka kriza'' izgleda je posljednje oružje u ljevičarskom arsenalu laži kojim se guše činjenice'', još je napisao Boslonaro koristeći istu platformu kao i njegov prijatelj, američki predsjednik Donald Trump, Twitter.

Pridružio se i njegov sin Eduardo koji je podijelio video s YouTubea koji se zove ''Macron je idiot''. A on na twitteru ima 1,6 milijuna pratitelja. Macrona se proziva za širenje lažnih vijesti jer je na svom Twitter profilu postavio sliku požara u Amazoni s naslovom ''Gori naša kuća'', ali za koju se vrlo brzo ustanovilo da je njezin autor umro 2003. godine.

Stare fotografije požara u Amazoni na Twiteru su objavile i globalne zvijezde Leonardo di Caprio, Madonna...

Međutim, priliku za vanjskopolitičke poene iskoristila je i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je podržala Macronov prijedlog.

''Obim požara u Amazoni je šokantan i prijeteći, ne samo za Brazil već i za druge zahvaćene zemlje, ali i za cijeli svijet. Kada se ovog vikenda sastane G7, kancelarka je uvjerenja da bi se izvanredno stanje zbog požara moralo naći na dnevnom redu'', rekao je jučer Merkeličini glasnogovornik Steffen Seibert.

U inat je i kenjac krep'o

Sasvim je sigurno tu i malo vraćanja milo za drago, jer tek nešto ranije Bolsonaro je praktično odbio financiranje održavanja Amazonske prašume putem fonda kojeg su većinom financirale Njemačka i Norveška. Da bi sada rekao kako Brazil nema sredstava da se bori s vatrom.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je da je duboko zabrinut te da usred globalne klimatske krize ne možemo dopustiti da se napravi još štete na najvećem izvoru kisika i bioraznolikosti.

Još se tu priključio niz poznatih osoba poput Cristiana Ronalda ili Lewisa Hamiltona.

Bolsonaro se može braniti koliko hoće, no činjenica je kako se u srpnju doista dogodio jaki trend deforestacije popraćen intenzivnim spaljivanjem šume, a zbog smanjenja državnog nadzora.

Ironija je kako je desnom populistu Bolsonaru najkonkretniju pomoć ponudio netko tko se zove Lenín Moreno, a on je ljevičarski predsjednik Ekvadora. Ponudio je tri brigade specijalista za šumske požare i istraživanje okoliša koji aktivno mogu pomoći u smanjenju tragedije u Amazonskoj prašumi.

Stare fotografije

Cijela je medijska slika oko požara zapravo bizarna. Jer se u kampanji za spas prašume pojavljuju stare ili netočne fotografije požara. Sada se brojni internetski portali bave temom kako prepoznati lažnu fotografiju požara u Amazonskoj prašumi. Neke od fotografija koje se sada dijele po društvenim mrežama stare su i 30 godina. Jedna je takva netočna fotografija podijeljena čak 15 tisuća puta. 

Kopirati
Drag cursor here to close