Federalni zavod za zapošljavanje

Za zapošljavanje osigurano 57 miliona KM

S obzirom na veliki interes potencijalnih korisnika javni pozivi za sudjelovanje u programima će se objavljivati sukcesivno za pojedine kantone, tako da će 12. ožujka uslijediti objava za Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački i Kanton
Gospodarstvo / Flash | 08. 03. 2019. u 14:46 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) će na svojoj internet stranici od 12. ožujka početi objavu javnih poziva za sudjelovanje u Programu sufinanciranja zapošljavanja 2019. i Programu sufinanciranja samozapošljavanja Start up 2019.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja FZZZ je u ovoj godini osigurao ukupno 57 milijuna KM, uključujući dva spomenuta programa i Program 'Obuka i rad'.

Rečeno je to danas na pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj je ključne elemente spomenutih programa predstavio Haris Huskić, rukovoditelj Sektora FZZZ-a za aktivnu politiku zapošljavanja.  

S obzirom na veliki interes potencijalnih korisnika javni pozivi za sudjelovanje u programima će se objavljivati sukcesivno za pojedine kantone, tako da će 12. ožujka uslijediti objava za Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački i Kanton 10.

Za 13. ožujka planirana je objava javnih poziva za Zeničko-dobojski kanton, Srednjobosanski i Bosansko-podrinjski kanton, idućeg dana slijede objave za Tuzlanski i Posavski kanton, te Unsko-sanski kanton, dok je objava javnog poziva u vezi sa spomenutim programima za Kanton Sarajevo planirana za 15. ožujak.

Huskić navodi kako se za treći program 'Obuka i rad' neće podnositi zahtjevi putem online prijave, te da se radi o programu za koji poslodavci apliciraju putem posebnog obrasca koji se nalazi na internet stranici FZZZ-a, a o svakom pojedinačnom zahtjevu očitovat će se Upravni odbor.

Video: Konferenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje

''Program sufinanciranja zapošljavanja 2019. sadrži više mjera, a novinu u odnosu na 2018. predstavljaju dvije nove mjere, od kojih je jedna 'nova prilika' koja se odnosi na sufinanciranje najteže zaposlenih kategorija - osoba bez adekvatnog obrazovanja, starijih osoba i dugoročno nezaposlenih osoba - pojašnjava Huskić, navodeći da je u tom paketu i mjera 'tražim poslodavca' u sklopu koje se nezaposlene osobe nastoje motivirati da aktivno traže posao.

Za realizaciju tog programa predviđena su sredstva u iznosu od 45 milijuna KM, s ciljem zapošljavanja najmanje 12 tisuća osoba s evidencije nezaposlenih u FBiH.

Kada se radi o Programu sufinanciranja samozapošljavanja Start up 2019., Huskić precizira kako su tim programom predviđene mjere - poduzetništvo za mlade, žene i poduzetništvo za sve, te ove godine prvi put i mjera 'druga prilika' koja će biti implementirana putem kantonalnih službi za zapošljavanje.

Istovremeno, ističe kako su povećani iznosi sufinanciranja za sve planirane mjere, te da su u ovoj godini predviđena najmanje dva javna poziva.

Za realizaciju tog programa osigurana su sredstva u iznosu od deset milijuna KM, s ciljem poticanja najmanje 1.300 nezaposlenih osoba na samozapošljavanje pokretanjem određene djelatnosti.

Huskić, nadalje, pojašnjava kako program 'Obuka i rad', za čiju je realizaciju predviđen iznos od dva milijuna KM, podrazumijeva kombinaciju obuke uz rad i sufinanciranje zapošljavanja, a novina je što se u idućoj godini uvodi sufinanciranje u trajanju od 12 mjeseci.     

Tim programom bi trebala biti organizirana obuka u konkretnom poslovnom okruženju za 700 nezaposlenih osoba od kojih će najmanje 420 zasnovati radni odnos kod poslodavca koji je organizirao obuku.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s eventualnom mogućnošću malverzacija od poslodavaca u smislu da se predstavi da neko radi, a da to ne odgovara istini, Huskić je kazao kako je ta mogućnost svedena na minimum, s obzirom na to da se poticaji po pojedinim mjerama ne daju jednokratno, nego na mjesečnoj razini i po sustavu refundacije, te da je prisutna stroga kontrola i u samom odabiru potencijalnih poslodavaca. Tako poslodavac koji je aplicirao i čiji je zahtjev odobren, najprije, mora platiti doprinose i poreze te neto-plaće, a da bi mu ta sredstva u predviđenom iznosu bila refundirana.

''Druga razina kontrole jeste kantonalna služba za zapošljavanje i pritom se provjeravaju osobe koje se zapošljavaju u okviru ugovora, a iza svake osobe stoji dokumentacija, obrazac prijave na obaezno osiguranje'', navodi Huskić, podsjećajući da ostaje i mogućnost ad-hoc kontrole, ukoliko se za to ukaže potreba na terenu. 

 

Kopirati
Drag cursor here to close