Brojke

Vlada FBIH: Manji unutarnji i vanjski dug

Vanjski dug u Federaciji BiH na kraju II kvartala 2019. godine iznosi 4.627.561.126 KM ili 2.692.546.458 USD
Gospodarstvo / Flash | 25. 07. 2019. u 15:30 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ukupan vanjski i unutarnji dug Vlade Federacije BiH, u koji nisu uključene ovjerene obveze za koje nisu izdani vrijednosni papiri, niti obaveze prema zaposlenicima i dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i vojske Federacije, iznosi 5.299.092.169 KM ili 3.083.276.798 USD i manji je u odnosu na dug iz prethodnog kvartala za 2,13 posto ili 115.424.141 KM, zaključeno je na 186. Sjednici Vlade FBiH.

Vanjski dug u Federaciji BiH na kraju II kvartala 2019. godine iznosi 4.627.561.126 KM ili 2.692.546.458 USD. Nominalni iznos vanjskog duga izražen u domaćoj valuti, manji je od duga u prethodnom kvartalu za 99.676.352 KM ili za 2,11 posto. Dug, izraženo u USD, na kraju II kvartala u odnosu na podatak s kraja I kvartala, manji je za 22.950.442 USD ili 0,85 posto.

Vanjski dug je, s ciljem osiguranja sredstava za financiranje većih infrastrukturnih projekata, te za proračunsku podršku, najvećim dijelom, ugovoren s bilateralnim i multilateralnim financijskim institucijama  kao što su Svjetska banka (WB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europska investicijska banka (EIB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i druge. Preko multilateralnih financijskih institucija realizirano je 3.559.587.104,87 KM ili 76,92 posto ukupnog vanjskog duga Federacije BiH, dok se preostalih 1.067.974.021,13 KM ili 23,08 posto odnosi na zaduženje kod bilateralnih kreditora.

Ukupan unutarnji dug 30. lipnja 2019. godine iznosio je 683.865.949 KM (390.730.340 USD) i u odnosu na prethodni kvartal je manji za 2,27 posto ili 15.868.496 KM, dok je ukupan dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH  30. lipnja 2019. godine iznosi 5.311.427.075 KM ili 3.090.453.863 USD i manji je od duga u prethodnom kvartalu za 2,13 posto ili 115.544,848 KM.

Foto: PR / 186. sjednica Vlade FBiH

Zeleni izvještaj

Federalna vlada prihvatila je Izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede (''Zeleni izvještaj'') u Federaciji BiH za 2018. godinu s prijedlogom preporuka.

Ovaj izvještaj sadrži ocjenu stanja i privrednog položaja poljoprivrede, te prijedlog i način provođenja mjera poljoprivredne politike u narednom vremenu.

Navedeno je da su u Federaciji BiH u vremenu 2017/2018. godina za 7,5 posto smanjene ukupne zasijane oranične površine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi u odnosu na prethodni period (2016/2017). Po grupama usjeva u proljetnoj i jesenjoj sjetvi, smanjene su zasijane površine žita za 1,6  posto, krmnog bilja za 6,6 posto, povrtnog za 7,5 posto, dok je kod industrijskog bilja zabilježeno povećanje od 10,1 posto.

Ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi voća u 2018. godini, u odnosu na prethodnu, uvećani su skoro kod svih vrsta, osim kajsije gdje je zabilježeno smanjenje za 42,7 posto ostvarenih prinosa.  Uvećanje ukupne proizvodnje rezultat je uvećanja prosječnih prinosa po mjernoj jedinici, čemu su doprinijeli povoljni klimatski uvjeti u pojedinim fenofazama razvoja u odnosu na 2017. godinu.

Kad je riječ o jagodastom i bobičastom voću, u 2018. godini su u odnosu na prethodnu povećane površine pod malinama  za 10,5 posto, borovnicom za 26 posto, dok su ostale vrste ostale na razini prošlogodišnjih.

I sjemenska proizvodnja u Federaciji BiH, nakon dužeg nepovoljnog perioda bilježi rast. Proizvodnja sjemena strnog žita je povećana na 3.979,7 tone u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 2.499,8 tona.

U animalnoj proizvodnji u prošloj godini smanjen je broja goveda sa 211.875 u 2017. godini na 207.194. Povećan je broj muznih grla i tovnih junadi, mada je proizvodnja mlijeka blago smanjena.

Neznatno je povećan broj ovaca sa 458.444 u 2017. na 459.619 u prošloj godini, a broj koza smanjen sa 30.084 na 28.844. Smanjen je i ukupan broj svinja sa 91.400 u 2017. godini na  86.427 u prošloj.

Povećani su broj pčelinjih zajednica, proizvodnja meda po zajednici i ukupna količina meda.  Ukupno je prošle godine bilo 232.975 pčelinjih zajednica, a proizvedeno 2.138 tona meda, što je značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je bilo 225.983 zajednica i proizvedena 1.351 tona meda.

Broj peradi u Federaciji BiH je u prošloj godini povećan u odnosu na 2017. godinu, kao i broj koka nosilica, a u oblasti akvakulture ostvareno je povećanje proizvodnje od oko 10 posto.

Proizvodnja prehrambenih proizvoda ostala je skoro na istoj razini, osim proizvoda od voća i povrća gdje je ostvarena proizvodnja 3,5 puta veća. Ovo povećanje se uglavnom odnosilo na proizvodnju sokova od voća i povrća privrednog društva Stanić Beverages d.o.o. Kreševo koje je imalo enormno povećanje proizvodnje.

Proizvodnja duhanskih prerađevina (cigarete, duhan za pušenje i slično) smanjena je za više od 30 posto, a cigareta za čak 45 posto.

U Registru poljoprivrednih gazdinstava (RPG) i Registru klijenata (RK) Federacije BiH do 7. prosinca 2018. godine ukupno je bilo registrirano 78.261 poljoprivrednih gazdinstava, od čega je  74.545 obiteljskih i 3.716 pravnih subjekata i obrta.  Ukupno je evidentirano 144.2213 članova u obiteljskim poljoprivrednim gazdinstvima i 20.545 zaposlenih u pravnim subjektima i obrtima.

U Preporukama koje su sastavni dio izvještaja je, između ostalog, navedeno da treba osigurati veća proračunska sredstva za poljoprivredu i prehrambenu industriju u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju u iznosu od tri do šest posto ukupnih prihoda i primanja Proračuna Federacije BiH, kao i u skladu sa Srednjoročnom strategijom razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH za vrijeme 2015.-2019. godina.

Županijska ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede su zadužena da u okviru svoje nadležnosti iniciraju donošenje karti upotrebne vrijednosti i programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem za one općine koje to još uvijek nisu učinile.

''Zeleni izvještaj'' za 2018. godinu, s prijedlogom preporuka, bit će dostavljen Parlamentu Federacije BiH.

Foto: PR / 186. sjednica Vlade FBiH

Stanje u prehrambenoj industriji

Federalna vlada prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva  o stanju u prehrambenoj industriji u Federaciji BiH u 2018. godini s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda u i iz FBiH prema kojem prehrambena industrija u FBiH ima potencijal koji nije dovoljno iskorišten.

Bez obzira što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda, kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, uvoz skoro svih prehrambenih proizvoda je mnogostruko veći od izvoza.

Jedine grane prehrambene industrije gdje je izvoz veći od uvoza su industrija mlijeka (mlijeko i pavlaka) i  mlinska industrija (pšenično brašno).

Iskorištenost kapaciteta je u blagom padu u 2018. godini u odnosu na prethodnu. Proizvodnja prehrambenih proizvoda je neznatno manja, dok je proizvodnja pića neznatno povećana. Veliki pad je evidentan u proizvodnji duhanskih proizvoda i to čak više od 30 posto, a samih cigareta za čak 45 posto.

Ukupna proizvodnja mesa i mesnih prerađevina u 2018. ostala je skoro na istoj razini kao i u 2017. godini. Proizvodnja mlijeka i proizvoda od mlijeka je za oko jedan posto veća u odnosu na 2017. godinu. Proizvodnja brašna i proizvoda na bazi brašna je smanjena za šest posto u odnosu na 2017. godinu, dok je proizvodnja čokolade i ostalih konditorskih proizvoda povećana za tri posto.

Proizvodnja proizvoda od voća i povrća u 2018. godini je tri i po puta veća u odnosu na 2017. godinu.

Ukupna proizvodnja alkoholnih pića, vina i piva je smanjena za 30 posto, a prirodne mineralne i prirodne izvorske vode, gazirane i negazirane vode i osvježavajućih bezalkoholnih pića je povećana za oko tri posto u odnosu na 2017. godinu.

Izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 396.644.646 KM, što je za 32.064.447 KM ili 7,5  posto manje nego u 2017. godini, dok je uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bio 1.944.777.401 KM, što je za 69.646.590 KM, odnosno 3,7  posto više nego u prethodnoj godini.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2018. godini je iznosila 59,83 posto, dok je za poljoprivredno-prehrambene proizvode iznosila samo 20,4 posto, što je za 2,5  posto manje nego u prethodnoj godini, navedeno je u ovoj informaciji.

Kopirati
Drag cursor here to close