Nitko ne brine za ekologiju

U BiH godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih vrećica

Broj prijavljenih vrećica u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 vrećica.
Gospodarstvo / Flash | 24. 02. 2019. u 12:12 Fena
Kopirati

Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sustav prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki postotak otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih vrećica tregerica. 

To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 milijuna vrećica, a ukupne količine vrećica koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem. 

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Broj prijavljenih vrećica u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 vrećica. Od broja prijavljenih vrećica manji postotak otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih vrećica je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.

Tijekom proizvodnje jedne plastične vrećice emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične vrećice utroši se oko 500kJ prirodnog plina, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja vrećica tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom postotku (jedan posto).

Naplata nije smanjila potražnju

Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih vrećica koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja vrećica tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.

To su vrećice u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i vrećice koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.

Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih vrećica tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih vrećica zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.

Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana vrećica tregerica za osam obračunskih razdoblja (po dva na polugodišnjej razini na razdoblje od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.

Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi 672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjoj razini iznosilo oko 72.000 KM, namijenjena za projekte zaštite okoliša.

''Obzirom da vrećice tregerice gledajući težinski čine vrlo mali posotak plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki postotak plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom'', dodala je Hadžić-Ramić.

Ovaj sustav je baziran na principu "produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika" koji su putem plaćanja naknade obavezu upravljanja ambalažnim otpadom u koji spada i plastični ambalažni otpad prenijeli na operatera sustava.

Upravljanje otpadom

Operateri sustava kojih u Federaciji BiH ima dva, a u Republici Srpskoj jedan su odgovorni za postizanje propisanih ciljeva za reciklažu kompletnog ambalažnog otpada čiji je dio i plastični ambalažni otpad.

Federalnim planom upravljanja otpadom za razdoblje od 2012. do 2017. godine je bazirana na konceptu izgradnje Regionalnih centara upravljanja otpadom, a dio tog plana je realiziran kroz izgradnju nekoliko regionalnih deponija otpad u čijem okviru su predviđeni centri za upravljanje otpadom.

Međutim, Hadžić-Ramić ističe da je to dugotrajan financijski i tehnički vrlo zahtjevan proces, a veliku ulogu imaju i lokalne zajednice koje nose dio odgovornosti i obaveze za zatvaranje postojećih deponija i priključivanje regionalnim deponijama.

Pojasnila je da je jedan od problema nedostatak financijskih sredstava, ali kao drugi problem identificirala je podijeljene nadležnosti kada je u pitanju upravljanje komunalnim otpadom što otežava donošenje odluka i ujednačavanje cijena kao i uvjeta u sustavu upravljanja komunalnim otpadom.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je izradu nova Strategije upravljanja otpadom nakon koje će biti izrađen i novi Plan upravljanja otpadom te će nakon toga biti poznat daljnji smjer u sustavu upravljanja otpadom u Federaciji BiH.

Ovaj Fond kao ključni segment u ovoj oblasti prepoznao je potrebu za operativnom i financijskom podrškom prema reciklažnoj industriji koja je ključna za uspostavljanja sistema upravljanja otpadom odnosno osnova cirkularne ekonomije u otpadu.

Također, vodeći se činjenicom da Fond generalno iz oblasti upravljanja otpadom prikuplja vrlo skromna sredstva od naknada prepoznata je potreba za stvaranje novog financijskog mehanizma revolving fonda.

To je financijski mehanizam, pojašnjava Hadžić-Ramić putem kojeg je svim zainteresiranim subjektima koji se bave nekom od aktivnosti upravljanja otpadom daje mogućnost da po povoljnim uvjetima (s nultom kamatnom stopom) dobiju kreditna sredstva za projekte u oblasti reciklaže, smanjenja nastajanja i korištenja otpada.

Stoga je stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić izrazila nadu da će se razvijanjem ovog mehanizma u nadolazećem razdoblju omogućiti i određeni poticaji u smislu granta za najuspješnije korisnike.

Kopirati