Tomislav Puđa

Priča o zlatnom siru: Života ima, samo se svi trebamo uključiti u rad

Gospodarstvo / Flash | 12. 11. 2014. u 13:22 Berislav JURIČ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Mi smo dokazali s ovom medaljom da znamo posao i da nismo zadnja rupa na svirali. Bilo je preko 400 izlagača iz cijelog svijeta i da neki mali Puđa dobije zlatnu medalju. To je uspjeh koji čovjek može samo sanjati'', rekao je za Bljesak.info Tomislav Puđa vlasnik i direktor mljekare Eko-Sir Puđa koja je dobila zlatnu medalju za Livanjski sir na Međunarodnoj izložbi sira u Austriji.

Puđa, koji je treća generacija mljekara i koji je posao naslijedio od djeda i oca, kaže kako u životu jedino zna raditi taj sir.

''Nažalost, mi smo se u zadnjih godinu dana izloženi problemima i pitali smo se kako ćemo poslovati kada nam je stao izvoz za Hrvatsku, koja je bila naše glavno tržište jer su i djed i otac prodavali sir uz obalu. Poslije nekih 12 mjeseci smo se snašli i radimo i opstajemo i proizvodimo kao možda nikada do sada'', rekao je Puđa za Bljesak.info i dodao kako su mljekari u BiH suočeni s novim problemima.

To je prije svega, ističe Puđa, jako slaba zaštita države domaćih proizvođača.

''Na primjer, zabranom izvoza iz EU za Rusiju zapadna Europa se napunila mliječnim proizvodima koje tamo ne mogu plasirati, a mi smo, nažalost, udarno uvozno tržište. Kod nas vlada uvozni lobi i sve se može uvesti a jako je teško izvesti. Ako trebaš izvesti, to je jako sporo i puno administracije. Toliko smo spori da teško možemo konkurirati nekim ozbiljnim zemljama'', rekao je Puđa.

Naglašava kako Bosna i Hercegovina treba malo povesti računa o pravim finalnim proizvodima, poticati izvoz i pojednostaviti sustav.

''BiH mora maksimalno pojednostaviti sustav kako bismo bili konkurentniji, da nam je lakše raditi ovdje. Tako bismo svi dobivali jer svakoj državi je bolje da ima dobru domaću proizvodnju i izvoz'', rekao je Puđa, koji naglašava kako se ne želi hvaliti nego želi pustiti da njegov proizvod govori o njegovu uspjehu.

Ali ističe kako ga, nakon vijesti o zlatu za njegov sir, mnogi zovu da bi čestitali i pitali kako kupiti taj sir.

''Ja kažem da se sir ne može izvoziti u EU nego samo u Srbiju Crnu Goru i odnedavno u Tursku'', kaže Puđa i poručuje vlastima da hitno moraju riješiti probleme domaćih proizvođača.

''Poručujem im da što prije sjednu za stol da nam pomognu. Života ovdje ima, samo se svi trebamo uključiti u rad, da svi budemo ozbiljni i da imamo sljedivost i da možemo svoje proizvode plasirati a da ne budemo zlatna koka za uvozni lobi. Sad se događa da ćemo poslije Nove godine imati jako jeftine sir i mlijeko iz Europske unije što će ugroziti nas prerađivači i naše kooperante'', rekao je Puđa.

Na pitanje je li još uvijek aktualno krivotvorenje Livanjskog sira, kaže kako je to slučaj bio ranijih godina te da je danas to puno manji problem nego što je bio prije zahvaljujući pojačanim inspekcijama, ali i originalnoj recepturi koju je teško kopirati.

''Mi smo jedina mljekara i sirana u BiH koja radi s tri sirovine od kozjeg, ovčjeg i kravljeg sira i vjerojatno su to zasluge za naš uspjeh, dobar sir i zlatne medalje'', rekao je Puđa, koji se vlastitim snagama odlučio i za europsko tržište te je pokrenuo i siranu u susjednoj Hrvatskoj.

Kaže kako im je tamo jako dobro krenulo te da im se otvorilo zapadno tržište koje je ''puno jednostavnije, brže i lakše nego kod nas''. Svoje proizvode već izvozi u Nizozemsku, Švicarsku, Njemačku i Švedsku, pa tako Livanjski sir ipak završi u Europi.

''U Hrvatskoj sir pravimo po istoj recepturi kao i Livanjski sir kojeg radimo u Golinjevu kod Livna. Pored toga, pravimo i Dalmatinski sir surađujući s provjerenim kooperantima iz Dalmatinske Zagore'', rekao je Puđa za Bljesak.info rekavši kako se planira i širenje proizvodnje i pravljenje novih sireva. No, detalje nije želio otkriti, obećavši kako ćemo sve saznati na vrijeme.

Livanjski sir spomenute mljekare proglašen je najboljim među 409 sireva iz cijeloga svijeta. Zlato su u BiH donijeli i Vlašićki i Prozorski sir, a tužna je činjenica da sirevi ne mogu preko granice u Europsku uniju koja ih, čini se, cijeni više nego mi.

Kopirati
Drag cursor here to close