Novi udar: Poskupjelo brašno, slijede i pekarski proizvodi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Početak godine u Bosni i Hercegovini u znaku je novog vala poskupljenja. Brašno je poskupjelo za 30 posto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda. Rast cijena brašna neće se zaustaviti na ovome, a glavni razlozi za to su poskupljenje električne energije i rekordne cijene pšenice na burzama.

Nova godina donijela je i nova poskupljenja brašna, pa tako vrećica od 25 kilograma sada košta od 24 do 26 maraka. Mlinari najavljuju da je to samo početak, prenosi BHRT.

"Za mjesec dva dana je pretpostavljam da se primičemo granici od 30 KM po vrećici, to će se vjerojatno do svibnja dogoditi, sad mlinari to rade postepeno, kako dolazi skuplja sirovina i cijene se dižu, za očekivanje je da svi krenu pomalo da diže, marka po vrećici, pa za mjesec opet marka”, kaže predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos.

Nakon brašna, poskupjet će i pekarski proizvodi.

"Pored svih ostalih poskupljenja repromaterijala morat će doći do korekcije pekarskih proizvoda”, ističe predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Kako objašnjavaju mlinari i pekari, glavni razlog za poskupljenje je rast cijene električne energije, ali i rekordne cijene pšenice na burzama.

Novo poskupljenje samo je još jedan u nizu udara na džep građana. Dok je prosječna isplaćena neto plača u Bosni i Hercegovini 1020 KM, sindikalna potrošačka korpa iznosi 2.101 KM, pa je lako izračunati kupovnu moć prosječnog potrošača.

“Polovica je ono što se računa u potrošačku korpu sigurno san za većinu građana, ne samo u RS, nego i cijeloj BiH s obzirom na plaće i mirovine. U svakom slučaju očekujemo još poskupljenja, ovo je tek prvi korak”, izjavio je predsjednik Udruženja potrošača Zvono Jovan Vasilić.

“Odrekli smo se svega da bismo razvukli plaću i mirovinu od prvog do prvog, ali i to je nedovoljno”, kažu nam građani.

Ako je suditi po tome kako je počela, u ovoj godini mogle bi se obistiniti crne prognoze ekonomista.

“Naša ekonomija je potrošačka nije proizvođačka i 90 posto budžeta se formira iz PDV i vlada sigurno neće biti toliko agilna da sprečava poskupljenja. Vlada ne može ni intervenirati jer intervenira putem robnih rezervi, a mi nemamo robne rezerve”, kaže ekonomista Aleksa Milojević.

Trendu rasta cijena, koji je prisutan već pola godine, za sada se ne nazire kraj. Vrijednost zabilježena u Indeksu cijena hrane u svibnju 2021. je dostigla najvišu razinu u posljednjih deset godina, i to je samo početak.