Otpad s brodova

Mala pobjeda u spašavanju mora

Ribari mogu imati važnu ulogu u čišćenju morskog otpada ako pasivno ulovljeni otpad dovezu u luku kako bi se na njega mogao primijeniti sustav ispravnog upravljanja otpadom...
Gospodarstvo / Flash | 16. 03. 2019. u 23:05 Bjesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europski parlament je ovoga tjedna usvajanjem mjera protiv ispuštanja otpada s brodova u more ostvario "malu pobjedu" u zaštiti europskih mora, ocjenjuju "zeleni" europarlamentarci, piše Hina.

Velika i mala pobjeda

Zastupnici Europskog parlamenta (EP) su na ovotjednom plenarnom zasjedanju usvojili zakonodavnu rezoluciju o Prijedlogu direktive EP-a i Europskog vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, što je posebice naišlo je na odobravanje zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (EFA).

''Osobno, ovo je naša velika pobjeda i mala pobjeda u borbi protiv zagađenja mora plastikom'', poručili su Zeleni.

''Smanjenje morskog otpada iz izvorišta na moru predstavlja doprinos ciljevima kružne ekonomije. Direktiva usklađuje zakonodavstvo EU-a s međunarodnom konvencijom za sprečavanje onečišćenja s brodova (MARPOL), a u nekim točkama ju i nadilazi'', ocijenili su Zeleni na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

S brodova dolazi 20 posto svog otpada

Otpad s brodova predstavlja oko 20 posto sveukupnog otpada koji se odlaže u moru. U europskim vodama godišnje završi između 60.000 do 300.000 tona otpada s brodova, uz 31.000 prostornih metara razlivenog ulja i 136.000 prostornih metara kanalizacijskog otpada s trgovačkih brodova.

Prema usvojenom dokumentu, brodari će morati plaćati naknadu koja im daje pravo da isporuče svoj otpad u luku s uređajima za prihvat otpada s brodova (PRF), bez obzira da li koriste tu mogućnost.

Krovna organizacija nevladinih udruga diljem Europe "Seas at Risk" upravo tu neizravnu naknadu smatraju ključnom mjerom za smanjenje otpada s brodova.

''Omogućujući brodovima da isporuče otpad za fiksnu naknadu otklonit će se praksa ilegalnog ispuštanja otpada u more kako bi srezali troškove'', ocjenjuje "Seas at Risk".

Poticaji

Što se tiče tvari visoke viskoznosti, primjerice iz pranja spremnika, ''države članice mogu osigurati odgovarajuće poticaje za njihovu isporuku''.

Ribari mogu imati važnu ulogu u čišćenju morskog otpada ako pasivno ulovljeni otpad dovezu u luku kako bi se na njega mogao primijeniti sustav ispravnog upravljanja otpadom, ukazuje EP te sugerira kako bi se poticajima za isporuku otpada ribarskim flotama mogla omogućiti i nova uloga - uloga morske straže.

Direktiva predviđa pojednostavljenje regulativnog okvaira i smanjenje administrativnih troškova za takve operacije u lukama.

Povećanje kemikalija u Jadranu

Vedran Martinić iz ustanove Atrac (Jadranski edukativni i istraživački centar) ranije je kazao da je u Jadranskom moru sve manje velikih onečišćenja naftom, ali da su sve prisutnija i vrlo opasna pogonska goriva.

Upozorio je da zbog prisutnosti velikog broja brodova u Jadranu, takva vrsta razlivenog ulja može predstavljati ogroman problem, čak i u malim količinama. Skrenuo je pažnju i na povećanje kemikalija u Jadranu u ''enormnim količinama''.

Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), uočena je degradacija morskih i obalnih ekosustava u Baltičkom, Crnom i Sredozemnom moru te sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana i u Arktiku.

EEA upozorava, da su koncentracije nekih teških metala i postojani organski onečišćivači u morskoj bioti na pojedinim u svim europskim morima mjestima premašili dozvoljene granice za hranu. Svake godine između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastičnog otpada ulazi u ocean.

Nafta u hranidbenom lancu

''Veliki izljevi nafte su se smanjili, ali ispuštanje nafte zbog svakodnevnih aktivnosti, poput prometa i rafinerija, još je uvijek ozbiljan problem. Ove se tvari nakupljaju u hranidbenom lancu'', stoji u izvješću EEA.

Agencija upozorava i na invazivne vrste koje se šire pomoću brodarstva i akvakulture te mogu imati razarajuće posljedice za ekosustave i društvo te procjenjuje da će godišnji gospodarski gubitak zbog vodenih invazivnih vrsta biti više od 100 milijardi američkih dolara u cijelom svijetu.

Rješavanje ekoloških problema na europskim obalama i morima zahtijeva politike koje djeluju na području politika o vodama, prirodi, onečišćenju, ribarstvu, klimatskim promjenama i prostornom planiranju, zaključuje EEA.

Kopirati
Drag cursor here to close