Skup projekt

Kinezi koriste hercegovački potencijal: U TE ulažu 600 milijuna eura

Gospodarstvo / Flash | 23. 02. 2017. u 08:23 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Republici Srpskoj do kraja godine počinju radovi na izgradnji nove termoelektrane u Gacku, saznaju Novosti. Gradnju u potpunosti financira ugledna Kineska banka koja uskoro treba odlučiti koja od tri njihove tvrtke treba dobiti posao. Radovi su procijenjeni na 500 do 600 milijuna eura, a projektirano je da traju pet godina.

Na gradilištu će biti angažirano oko 1.000 radnika, od čega 400 iz Srpske - otkrio je za "Novosti" Srđan Milović, direktor TA Gacko.

Današnja termoelektrana u Gacku napravljena je osamdesetih godina sa instaliranom snagom od 350 megawata. Ona proizvodi 30 posto energije u RS, ali je na svom tehnološkom izmaku. Nova TA treba da je zamjeni za pet godina i da novim tehnologijama Gačanima donese čistiji zrak i zdravije okruženje.

Srpska može dobro živjeti samo od energetike

Stupanj iskorištenosti energije u staroj TA je 30 posto, dok nova tehnologija donosi stupanj iskorištenosti od 42 posto, što je u skladu sa najvišim svjetskim energetsko-ekološkim standardima. Stupanj energetske efikasnosti novih postrojenja je za 60 posto veći, nego kod stare elektrane.

''Republika Srpska može dobro živjeti samo od energetike'', govori Srđan Milović.

''Ovo su prvi ozbiljni kapaciteti koji će da se grade u našoj državi i koji osiguravaju i energetsku i političku neovisnost i ekonomski opstanak RS. Podjednako je važno što i naša država ovim projektom izlazi na "kineski put svile" i staje uz rame Srbiji, gdje su kineski investitori već uzeli Željezaru, grade prugu za Budmimpeštu, spremaju se za RTB Bor''.

Narodni zastupnik RS ističe da sljedeći korak kod razvoja energetskog sektora Srpske treba biti objedinjavanje energetskih resursa Beograda i Banja Luke. Prema njegovom mišljenju, to je najracionalniji i najsigurniji put razvoja dvaju država, čiji su prirodni i rudni resursi potpuno kompatibilni.

''Računica je tu prosta'', govori Milović. ''Za siječanjskih hladnih dana iz viškova energije prodate na svjetskom tržištu, samo iz Gacka ostvaren je višak u proračunu od 25 milijuna eura. Cijena struje otišla je na 32 do 35 eurocenti po kilowatu, dok je potrošač u RS plaća po šest. Srednja cijena struje u Austriji je 20 eurocenti i to govori da proizvodimo najjeftiniju energiju od koje može da se dobro živi. Sa našom cijenom struje gospodarstvenici imaju veću šansu da proizvode i opstanu na tržištu. Stranci opet imaju motiv da dođu i u RS otvaraju svoje proizvodne kapacitete, jer im je energija jeftina.

Na Gatačkom polju, rezerve uglja se procenjuju na 200 milijuna tona. Oko 105 milijuna tona je rentabilan resurs i garantuje novoj TA "gorivo" za više od 40 godina ekspolatacije, koliko je i vek nove elektrane - veli Milović. Prednost Gacka je što postoji 40-godišnje iskustvo proizvodnje struje i obučen kadar. Današnja TA isplaćuje svakog mjeseca plate u visini od 50 milijuna KM, a kroz budžet i rente još toliko.

Veliki potencijali

"BUK Bijela" i "Dubrovnik 2" na Trebjesi su hidropotencijali za koje postoji veliko zanimanje investitora i RS mora punim kapacitetom da krene u izgradnju ovih elektrana'', govori Milović.
Srednji tok Drine također je perspektivan i ako energetski sektor udružimo sa Srbijom, to će biti strateška stvar za dvije države.

Naravno, Bosna i Neretva pružaju veliki potencijal za pravljenje struje i čini se da napokon imamo ozbiljne investitore, zainteresirane da grade.

Energetski lobiji

Ukupni energetski potencijal RS danas iznosi oko 1.000 megawata struje, što je, kako objašnjava sugovornik "Novosti", proizvodnja jedne nuklearne elektrane u Francuskoj. Milović dodaje da i od ovih 1.000 megawata RS može da živi, ali i da su veliki energetski lobiji zainteresirani da "ovladaju" srpskim resursima.

''I u RS je stigla uputa iz Europe da se moramo okrenuti solarnoj energiji, odnosno vetrogeneratorima, zbog ekoloških razloga'', priča direktor.

''Cijena proizvodnje zelene struje je oko 23 eurocenta po kilovatu, pa tu skupu struju "moramo da peglamo" iz zarađenog kroz proizvodnju iz hidro i TA potencijala'', rekao je Milović.

Kopirati
Drag cursor here to close