Prirodna kozmetika

Kad posla nema napraviš ga sam: Mladi Mostarci izvoze kozmetiku preko oceana

Gospodarstvo / Flash | 21. 04. 2015. u 15:03 M.A.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mladi poduzetnici brat i sestra Glorija i Marko Galić u mjestu Bočine, desetak kilometara sjeverno od Mostara, pokrenuli su unosni biznis, a uz mnogo zalaganja i usprkos nepovoljnim okolnostima za poslovanje u BiH - svoje proizvode prodaju i u Sjedinjenim Državama i Francuskoj.

Naime, brat i sestra razvili su plantažu smilja - ljekovite biljke, za kojom u svijetu vlada velika potražnja, zbog izuzetno cijenjenog eteričnog ulja koje se iz smilja dobiva.

Samo na jednom hektaru plantaže koju smo posjetili ima 40.000 sadnica, a mladi poduzetnici imaju ukupno sa kooperantima oko 200.000 sadnica.

''Najviše smo se odlučili za smilje, jer ulje od smilja ima siguran plasman na tržište i što je najvažnije, tržište nije BiH nego je inozemno tržište'', priča Marko Galić, za Radio Slobodna Europa.

Gdje konkretno ide ono što proizvedu, opisuje Glorija Galić:

''Najveći dio odlazi za Ameriku i za Francusku, za proizvodnju visoko vrijedne kozmetike. I onda smo mi došli na ideju da i mi isto proizvodimo visoko vrijednu kozmetiku od smilja. Završila sam fitoaromaterapiju u Zagrebu i od ove godine krenula sa proizvodnjom prirodne kozmetike.''

Potražnja je velika i Galići doslovno ne mogu 'osvojiti' koliko posla ima.

Od sadnje do kozmetike

"Znači, za godinu i po dana smo uspjeli zaokružiti jedan ukupan proces, od sadnje do destilacije smilja, pa do proizvodnje prirodne kozmetike”, kontira Marko Galić.

Mladi Galići su tako ne samo pronašli angažman za sebe, nego su u posao uključili i niz kooperanata u široj mostarskoj regiji, na čijem zemljištu se sadi smilje. Zašto su izabrali baš taj biznis, Marko objašnjava:

''Mi smo pronašli taj neki pozitivan poslovni primjer u smilju, tj. u poljoprivredi, zbog tog što taj proizvod kojeg proizvedemo ima siguran plasman na tržište. A da je bilo neko drugo poljoprivredno, znači, nismo se odlučili ni za lozu, ni za krumpir, jer to sve što proizvedete ne znate hoćete li prodati i koliko će te na kraju krajeva zaraditi.''

Udruženje 'Nešto više' iz Mostara, uz pomoć američke Agencije za međunarodni razvoj - USAID - provodi projekt podrške razvoju poljoprivrede u Hercegovini. U tom Udruženju već odavno ponavljaju da je upravo poljoprivreda šansa.

''Zašto poljoprivredu? Evo mi smo na početku našeg projekta zapravo radili neke analize na području Hercegovine. I saznali smo da više od 53 posto obradive površine, zapravo u ovom dijelu naše zemlje, je neiskorišteno. Čemu toliki potencijal zapravo da stoji, da propada, da gleda u nebo, je li, a toliko ljudi s druge strane nema posla, nema od čega da živi. Zašto ne bismo to iskoristili?'', komentira Sanja Đermanović iz Trening-centra Udruženja 'Nešto više'.

Velibor Sudar, voditelj projekta u Udruženju građana “Nešto više” još dodaje:

''Vi prema evidenciji imate preko 500.000 nezaposlenih ljudi u BiH. A prema podacima prikupljenim prošlog ljeta, na području Hercegovine više od 50 posto raspoloživih obradivih površina je neobrađeno. Čini se sasvim jednostavna matematika: najjednostavniji, najjeftiniji način da zaposlite makar dio tih ljudi jeste poljoprivreda.''

Uspjeh u poljoprivredi

A da uspjeha u poljoprivredi može biti, kao primjer mogu poslužiti mladi Glorija i Marko Galić, koji se bave uzgojem i preradom smilja.

''Pa, evo recimo ja sam peta godina sigurnosti i zaštite na radu u Zagrebu i ipak sam se odlučila završiti fitoaromaterapiju koja je trajala jednu akademsku godinu. Jer, kao što znamo, sve je teže i teže dobiti posao u struci, onda se više vraćamo nekim starim djelatnostima i zanatima, kao na primjer što su naše bake radile prije meleme, tako smo došli na ideju da proizvodimo tu prirodnu kozmetiku'', kaže Glorija Galić.

''Zadovoljni smo kako se može živjeti. Znači, ima posla, ali ono ste sigurni što odradite da ćete na kraju krajeva i naplatiti'', ističe Marko Galić.

Na potezu su vlasti na svim nivoima u BiH, od kojih poljoprivrednici očekuju da konačno podrže ovu granu gospodarstva, za koju se nerijetko kaže da, uz turizam, predstavlja veliku šansu Bosne i Hercegovine.

Kopirati
Drag cursor here to close