Hrvatske štediše mogle bi dobiti novac prije bosanskih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U ured u Ljubljani, iz Hrvatske i BiH, dnevno stiže više od 300 zahtjeva za povratom devizne štednje.

Zahtjevi se predaju na posebnom formularu, a svoj je ispunila i Irena.

Procedura joj se ne čini komplicirana, a štednju je imala u zagrebačkoj podružnici.

''Za mene su štedile moje tete i moja mama. Točan iznos ne znam, nešto sitno u njemačkim markama. Ali u današnje vrijeme ne znam tko može štedjeti i to je puno'', istakla je Irena Hršak, štediša Ljubljanske banke.

Drugima je ostalo puno gorčine.

''A kako ću biti zadovoljan, 20 i više godina su mi držali te novce, mogao sam ih utrošiti'', kaže Milan Bogdanović.

Presuda u Strasbourgu

Deviznu štednju, procjenuje se, čeka oko 250.000 tisuća štediša iz Hrvatske i BiH, što bi Sloveniju moglo koštati 385 milijuna eura.

No, neće svi zatražiti svoj novac - pojašnjava zagrebački odvjetnik, koji godinama zastupa štediše.

''Stvar je u tome da je masa ljudi imala male uloge, a masa tih ljudi nisu nasljednici prvog reda i moraju platiti porez na nasljedstvo'', tvrdi Milivoje Žugić, odvjetnik dijela štediša Ljubljanske banke.

Nakon presude suda u Strasbourgu, Slovenija je nakon više od 20 godina bila primorana vratiti deviznu štednju. Prvi zahtjevi predani su prije mjesec dana.

''Prvi izračuni očekuju se u siječnju ove godine. Prve isplate stare devizne štednje dva mjeseca kasnije'', izvijestila je Al Jazeerina reporterka Ivana Brkić Tomljenović.

Slože li se sa slovenskim izračunom, i ne odluče se na sudski spor, hrvatske štediše novac će dobiti prije bosanskih.

Središnja baza

Visoka predstavnica Slovenije za sukcesiju Ana Polak Petrič kaže da nemaju puni uvid u bazu podataka sarajevske podružnice.

''Bez pridobivanja podataka, taj dio štednje ne možemo vratiti. Pojasnit ću vam vrlo plastično - dođete li u banku, a ta banka nema podatka da ste vi kod njih štediša, nigdje na svijetu nećete dobiti svoj novac'', tvrdi ona.

U Bosni i Hercegovini tvrde drukčije.

"Mi smo Sloveniji dostavili sve podatke. Na kraju krajeva, središnja baza Ljubljanske banke sa svim podacima je bila u Ljubljani. A zašto Slovenija odgovlači - vjerojatno kupuju vrijeme'', mišljenja je Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava.

A vrijeme nije saveznik štediša. U bosanskoj udruzi kažu da su spremni na nove tužbe.

''Za slučaj da nas dvije države učine mangupima.. U tom slučaju ćemo morati voditi bitku da nam BiH plati tu štednju'', zaključila je Amila Omersoftić iz Udruženja bosanskih štediša Ljubljanske banke.

U tom slučaju, opet bi godine mogle proći dok ne dobiju svoju ušteđevinu.