400 žalbi

Ombudsmeni i udruženja u zaštiti potrošača

U početku su se građani BiH uglavnom žalili na rast cijena i nedostatak određenih artikala na policama u trgovinama, a kasnije i na nepravedne usluge u telekomunikacijskom, bankarskom sektoru i slično.
Gospodarstvo / Flash | 23. 09. 2020. u 16:20 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U posljednjih šest mjeseci, za vrijeme pandemije koronavirusa, Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača pristiglo je više od 400 raznih žalbi i pritužbi. U početku su se građani BiH uglavnom žalili na rast cijena i nedostatak određenih artikala na policama u trgovinama, a kasnije i na nepravedne usluge u telekomunikacijskom, bankarskom sektoru i slično.

To je novinarima u Sarajevu izjavio ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić uoči konzultativnog sastanka potrošačkih udruženja i Institucije ombudsmena o prednacrtu srednjoročnog plana rada 2021-2023. i prednacrtu programa rada te institucije za 2021.

U okviru pojedinačnih mjera, ombudsmani su odgovarali na žalbe i usmjeravali građane na tržišne inspektore ili su problemi rješavani s trgovcima izravno, a u okviru kolektivnih mjera, davane su preporuke za različite sektore, kazao je dalje novinarima Marić.

Na pitanje što učiniti dalje na zaštiti potrošača, on odgovara da je cilj uključiti u cijeli problem medije jer građani potrošači imaju pravo znati koja su njihova zakonska prava, kao i to da se mogu obratiti Instituciji ombudsmana kako bi mogli reagirati na nepravilnosti. Zasad potrošači nisu dovoljno upoznati s vlastitim pravima, štaviše, ni s činjenicom da ih uopće imaju.

Po Marićevim riječima, rad ombudsmana u ovoj oblasti ima rezultate jer se sporovi u većoj mjeri rješavaju u korist potrošača iako neki predmeti ne mogu biti riješeni jer izostaje dobra volja trgovaca i davalaca usluga ili, pak, žalba nije validna u cijelosti.

Zaštita potrošača je, po riječima ombudsmana Saše Marića, kontinuirani posao, ali se mora još razvijati u cilju približavanja europskim standardima. U oblasti zaštite, jedan od najbitnijih elemenata je jačanje udruženja potrošača, odnosno njihovo prisustvo na terenu, dodao je.

- Jedna državna institucija, nekoliko entitetskih, ne mogu učiniti sav posao. Tu je potrebno što veće uključivanje nevladinog sektora kako bi došli do svakog terena, svakog grada; da je što više potrošača uključeno - rekao je Marić.

Danijel Malić je uime realizatora projekta „Doprinos organizacija civilnog društva u zaštiti potrošača u skladu s EU standardima“ kazao novinarima da osnovni zadatak tog projekta adresira kolektivnu zaštitu potrošača, i to uspostavom savjeta za zaštitu potrošača u lokalnim zajednicama, kao i komisija pri javnim komunalnim poduzećima za rješavanje prigovora.

- Savjeti donose politike na kantonalnom i lokalnom nivou, koje se tiču cijena, načina isporuke usluga, kvaliteta usluga i slično, dok komisije rade na rješavanju pojedinačnih prigovora potrošača, ali i prigovora koji se odnose na zajednice etažnih vlasnika odnosno sistema kolektivnog stanovanja - Malilćeve su riječi.

Aktualnoj politici zaštite potrošača u BiH nedostaje dosljedna realizacija propisa.

Zakon o zaštiti potrošača BiH poznaje navedene mehanizme savjeta i komisija, navodi dalje Malić, ali, primjerice, u Republici Srpskoj nije provođen dosljedno u ta dva segmenta iako su obavezni.

Potrošačima, čiji predstavnici su zastupljeni u navedenim savjetima i komisijama, omogućava se da se čuju njihovi stavovi.

U toku realizacije navedenog projekta je formirano desetak ovih savjeta odnosno komisija te će ih biti još, najavio je Malić, nakon zastoja uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U toku pandemije COVID-19 ispostavilo se, ali i kada nije bilo pandemije, da su najčešći prekršioci potrošačkih prava komunalna poduzeća, rekao je on.

Gordana Bulić je uime udruženja potrošača kazala novinarima da je najveći problem u oblasti zaštite potrošača u BiH kršenje njihovih prava, čega su sami potrošači svjesni ili ne, jer neki od njih nisu ni čuli da postoji bh. zakon koji štiti njihova prava. Uzrok tome je, među ostalima, veoma loša suradnja vladinog i nevladinog sektora, zaključila je Bulić.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača BiH, građanin koji posumnja u kršenje njegovih prava iz ove oblasti, može prvo pokušati individualno da se žali obrativši se usmeno ili pismeno prekršitelju.

Ako ne uspije, može se obratiti udruženjima potrošača, nakon toga inspekcijama, odnosno inspekciji zajedno s udruženjem, što je najbolja varijanta, po riječima Gordane Bulić, jer ova udruženja imaju dugogodišnje iskustvo s rješavanjem žalbi.

Kopirati
Drag cursor here to close