Uvoz nekih proizvoda u zemlje EU-a poguban za šume

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uvoz zemalja Europske Unije tijekom 2017. godine bio je odgovoran za 16 posto deforestacije koje se povezuje s međunarodnom trgovinom, što EU svrstava na drugo mjesto u svijetu po odgovornosti za "krčenje šuma zbog uvoza" nakon Kine, podaci su koje je WWF (Svjetski fond za prirodu) objavio u srijedu.

Uvozom soje, palmina ulja, govedine, ali i proizvoda od drva, kakaa i kave, EU je u 2017. neizravno pridonio nestanku 203.000 hektara tropskih šuma pretvorenih u poljoprivredna zemljišta, objavila je svjetska organizacija koja se bavi zaštitom okoliša.

Ta je brojka ekvivalentna 116 milijuna tona CO2, odnosno ukupnoj emisiji stakleničkih plinova koje je Belgija emitirala iste godine, stoji u izvješću koji je nastao na temelju detaljne analize satelitskih snimaka te poljoprivrednih i komercijalnih statističkih podataka, javlja Hina.

Sveukupno je međunarodna trgovina poljoprivrednim proizvodima u 2017. godini rezultirala krčenjem 1,3 milijuna hektara tropskih šuma i emisijom 740 milijuna tona CO2.

Kineski je uvoz odgovoran za 24 posto krčenja šuma u svijetu, a utjecaj je puno manji kada su posrijedi uvozi zemalja poput Indije (9%), Sjedinjenih Država (7%) i Japana (5%).

U razdoblju između 2005. i 2017. godine, osam je glavnih EU-a - Njemačka, Italija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Francuska, Belgija i Poljska, bilo odgovorno za 80 posto "krčenja šuma kao posljedice uvoza", stoji u izvješću WWF-a te se dodaje da samo Francuska svojim uvozom u prosjeku utječe na nestanak 26.300 hektara tropskih šuma godišnje.

"Krčenje tropskih šuma i promjena ekosustava povezuju se s procesom uvoza i više se ne mogu zanemarivati", kaže Michael Lathuillière, šef tima za "mapiranje lanaca opskrbe" Instituta u Stockholmu.

Njegovi podaci, koji su sadržani u izvješću WWF-a, upućuju na "jasnu povezanost između potrošnje u zemljama EU-a, osobito soje i govedine, i nestanka ne samo šuma, već i močvara i niskog raslinja u Južnoj Americi".

Po podacima WWF-a, godine 2018. je oko 23 posto europskog uvoza soje stizalo iz područja savane Cerrado koja se proteže kroz Brazil, Paragvaj i Boliviju i smatra se jednom od najugroženijih regija na ovom kontinentu.

"Zasad je EU dio ovog problema, no s pravim zakonima mogli bismo postati dijelom rješenja", tvrdi Anke Schulmeister-Oldenhove, voditeljica nevladine organizacije odgovorne za šume.

Eurozastupnici su u listopadu glasali o izvješću kojim se Europska komisija poziva da pooštri mjere EU-a protiv krčenja šuma te da pojača nadzor nad porijeklom proizvoda, a od Bruxellesa se očekuje da to uzme u obzir u svojim trgovinskim sporazumima.