Lokacija

Stručnjak: Zašto mostarski Advent ne bi trebao biti u parku

Sve smo uništili neplanskom gradnjom, i liberalno tajkunskim gradnjama koje su napravile neodgovorne gradske vođe i investitori.
Gospodarstvo / Ekologija | 20. 10. 2021. u 14:08 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Park, parkovski prostori, javne parkovske zelene površine imaju drugu funkciju, koje su u apsolutnoj suprotnosti sa funkcijom sajma'', napisao je dr.sc. Boro Puljić, dipl. Ing. Arh u stručnom mišljenju oko lokacije mostarskog Adventa.

Naime, mostarska vijećnica Boška Ćavar zatražila je njegovo mišljenje povodom informacija da će se Advent održavati u Mostarskom parku.

Njegovo mišljenje prenosimo u cijelosti:

Advent (lat. Adventus = dolazak,doček ) je u europskoj kulturi vrijeme radosti, radosnog iščekivanja i dolaska Krista. To je vrijeme kada se europski gradovi  uljepšavaju, vrijeme svečanosti, odmora i veselja za vrijeme zimskih mjeseci kada se odmara i dok nema rada u polju. Tradicionalno, već stoljećima na gradskim trgovima-trgovištima odvijaju se glavni godišnji sajmovi. Mostar nema trga (po urbanističkim pravilima, i definiciji trga ), ali zato ima kompenzaciju u dvije pješačke prometnice, Feićevu ulicu i Zrinskog koja ide od Stare gimnazije do Rondoa. To je jedini gradski javni prostor, „centar“ gdje se po principima lociranja javne manifestacije Adventskog sajma, mogu smjestiti njegovi sadržaji. S aspekta urbane forme, ali i urbanog sadržaja sajam i pješačka prometnica (kompenzacija za glavni gradski trg)su komplementarni.

Sa druge strane, park, parkovski prostori, javne parkovske zelene površine imaju drugu funkciju, koje su u apsolutnoj suprotnosti sa funkcijom sajma. Postavkom sajma u njega došlo bi do ozbiljne devastacije, i prostora parka i nasada. Za postavku sajamskih objekata treba dovesti cjelokupnu infrastrukturu, vodovod, odvodnju oborinskih voda, neku vrstu kanalizacije, odvodnju smeća, elektro-energiju. Ozbiljne intervencije na suptilnu strukturu parka bi bile i podloge za postavku kućica. Sve su to novi radovi koji zadiru u tkivo i temeljnu funkciju parka. U slučaju kiše ili snijega, funkcioniranje sajma bi bilo ugroženo, a posjetiocima bi bilo otežano kretanje. Zamislite blato ispod nogu i svu prljavštinu. U slučaju sunčanog vremena, naši šetači, a pogotovo djeca ostali bi bez parka. Ozbiljan problem u realizaciji ove ideje je održavanje cijelog sistema a pogotovo vraćanje u prvobitno stanje, devastiranih parkovskih površina i nasada.

Ako se i dalje insistira na ovoj ideji, i ako je ona imperativ, a ne vjeruje se zdravom razuma potrebno je napraviti projektno rješenje, procijeniti troškove, usporediti s nekom drugom (prvom ) lokacijom koja je kompletno opremljena, za ovu funkciju. Tako ćete doći i do troška koji ova ideja nanosi proračunu. Vlastodršcima još jednom, lako Vam je mlatiti našim parama, da ulažete svoje, malo bi promislili.

I ne manje važno za one koji ne znaju, neće da znaju ili nisu zapamtili, Mostar je nekada važio za jedan od gradova koji ima najviše, a i najljepše zelene površine u bivšoj državi. Njegovo javno poduzeće je pravilo parkove i zelene površine ne samo u Mostaru već puno šire u okruženju. Zvali su nas da gradimo i sadimo. Na našu žalost za nešto manje od trideset proteklih godina ostali smo bez atributa koje je nosio ovaj grad, čist uredan, ozelenjen. Sve smo uništili neplanskom gradnjom, i liberalno tajkunskim gradnjama koje su napravile neodgovorne gradske vođe i investitori. Tko ne vjeruje u hortikulturni izgled i ljepotu zelenila Mostara preporučam mu stručnu knjigu koju je napisao Petar Šolić, “Parkovi Mostara”, daleke 1974. U njoj ne vidimo samo kakav je bio Mostar već I kakav je bio u odnosu na druge gradove. Za ovaj zadnji Mostarski park koji smo sa ponosom nazvali Zrinjevac, poredeći gas a drugim prekrasnim parkovima istog imena vezano je i ime najznačajnijeg projektanta parkova u BiH, Smiljana Klaića. Nekim drugim narodima, samo ime ovog značajnog autora parkovske arhitekture bilo bi dovoljan argument za njegovo proglašenje spomenikom kulture, a u spomenike se ne dira u civiliziranih naroda'', napisao je dr.sc. Puljić.

Kopirati
Drag cursor here to close