Ustavni sud

Odbijene apelacije osuđenima za zločine kod Mostara

''Ustavni sud zaključuje da nije došlo do povrede prava na pravičan postupak apelanta iz Ustava BiH i Europske konvencije'', stoji u odluci Ustavnog suda.
Vijesti / Flash | 29. 10. 2020. u 15:18 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluke kojima se odbijaju apelacije Ibrahima Demirovića, osuđenog na 13 godina, i Habiba Čopelja, osuđenog na pet godina zatvora zbog zločina protiv civila srpske nacionalnosti počinjenog 1993. na području Mostara, objavio je BIRN.

U odluci kojom je odbio apelaciju Demirovića, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naveo da je zaključeno da nema kršenja prava na pravično suđenje, da su redovni sudovi za svoje odluke dali detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje u pogledu ocjene dokaza i primjene materijalnog prava, te na osnovu brižljive i savjesne ocjene tih dokaza izveli zaključak da je apelant počinio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret.

''Stoga, Ustavni sud zaključuje da nije došlo do povrede prava na pravičan postupak apelanta iz Ustava BiH i Europske konvencije'', stoji u odluci Ustavnog suda.

Ustavni sud je također zaključio da nema kršenja prava na djelotvoran pravni lijek, jer je apelantu bila na raspolaganju mogućnost koju je koristio da izjavi žalbu protiv osporene prvostepene presude.

''Činjenica da korišteni pravni lijek nije rezultirao apelantovim uspjehom ne može voditi zaključku o kršenju tog prava'', navedeno je u odluci.

BIRN piše kako je Demirović početkom siječnja prošle godine tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom će se odložiti izvršenje njegove kazne zatvora, a do konačne odluke ovog suda.

Ustavni sud je u travnju 2019. godine odbio ovaj zahtjev kao neosnovan.

U drugoj odluci, prema kojoj je Čopelju odbijena apelacija kao neosnovana, navedeno je da se apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje odnose na navode da mu je povrijeđeno pravo na jednakost strana u postupku, te je problematizirao i utvrđeno činjenično stanje i ocjenu dokaza. Čopelj je u apelaciji tvrdio da je učinjena povreda koja se odnosi na odmjeravanje kazne.

''Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na pravično suđenje Ustava BiH i Europske konvencije kada je osporena presuda obrazložena i jasna, donesena na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i ocjene dokaza koja ne odaje dojam proizvoljnosti, pri čemu ništa ne upućuje na povredu prava na pravičan postupak u cjelini'', stoji u odluci o odbijanju apelacije Čopelja.

U prosincu 2018., Demirović je drugostupanjskom presudom Suda BiH osuđen na 13 godina zatvora zbog sudjelovanja u protuzakonitom zatvaranju, nečovječnom postupanju i prisiljavanju na prinudni rad hrvatskih civila u Bijelom Polju kod Mostara, kao i za silovanje zaštićene svjedokinje “B”. Istom presudom Čopelj je osuđen na pet godina zatvora zbog nečovječnog postupanja prema zarobljenicima.

Zajedno s njima, drugostupanjskom presudom Enes Ćurić je osuđen na osam godina, dok su Samir Kreso i Mehmed Kaminić oslobođeni.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, odluke koje donese Ustavni sud konačne su i obvezujuće.

Kopirati
Drag cursor here to close