Borite se za svoje mjesto na tržištu rada!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Trenutno sam zaposlen, u posljednjih tri godine predao sam svoj životopis više od 80 puta uključujući i inozemstvo gdje sam radio jedno vrijeme. Posao ne možeš previše birati, ali ga ima, nije adekvatno plaćen, no uvijek se treba snalaziti i usavršavati dok ne dođe nešto bolje. Puno je prepreka do pronalaska posla, bilo u privatnom ili javnom sektoru'', rekao nam je 21-godišnji Mirko T. iz Čitluka, koji svoje znanje i radne vještine neprestano nadograđuje, vjerujući kako je to ključ uspjeha.

Nezaposlenost među mladima u Bosni i Hercegovini iznosi alarmantnih 57,9 posto i najviši je u regiji, navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Europu zemalja SEE6, a uz sadašnji stupanj ekonomskih aktivnosti na globalnom nivou stručnjaci ne predviđaju nikakvo poboljšanje situacije do 2016.

Glavni ekonomist Svjetske banke za BiH, Kosovo i Albaniju već ranije je u izjavama za medije naglasio kako je stopa nezaposlenosti zabrinjavajuća, jer mnogo mladih napušta zemlju u potrazi za poslom, te odlaze 'trbuhom za kruhom'.

Postoji li tržište rada za mlade?

''Činjenica da je tržište rada u BiH slabo ne može biti obrazloženje ili opravdanje za nezaposlenost mladih, već alarm za uzbunu'', mišljenja je Rusmir Pobrić iz Instituta za razvoj mladih KULT.

''Zašto je tržište rada u BiH slabo, što su uzroci slabosti i koji su načini da se ono ojača, proširi. Kakva je politika zapošljavanja u BiH, imamo li je uopće, i odgovara li potrebama ove zemlje i njenih građana? Zašto nema ozbiljnih stranih investicija, zašto se ništa ne čini na otklanjanju stvarnih zapreka investicijama: korupciji u javnim nabavkama, neosposobljenoj i neprilagođenoj radnoj snazi, kompliciranim procedurama osnivanja i izgradnje firmi. Zašto je javna uprava učinjena 'najboljim' poslodavcem, kome to odgovara, kakve posljedice ta anomalija ima po gospodarstvo? Što karakterizira proces zapošljavanja u javnoj upravi i kakva nam je zbog toga javna uprava? Kakvi su nam programi podrške zapošljavanju, koliko gospodarski poticaji osiguravaju trensparentnost i jednaku mogućnost za sve aplikante'' upitao je Pobrić, naglašavajući kako će odgovori na sva ova pitanja otkriti uzroke nedostatka radnih mjesta i točno ukazati na rupe u sustavu koje treba začepiti da bi sustav profunkcionirao, a otkrit će nam ih nadležne institucije i dogovorna lica u njima.

''Tržište rada za mlade u BiH je veoma ograničeno s obzirom da je ograničeno stvaranje novih radnih mjesta. Pored toga, za veliki broj novih poslova poslodavci preferiraju osobe sa iskustvom pa se mladi tako nalaze u podređenom položaju'', za Bljesak.info je rekao Ognjen Đukic, programski direktor Centra za istraživanja i studije GEA.

Boris Pupić stručni suradnik za odnose sa javnošću, informiranje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH ima više entuzijazma po pitanju tržišta rada za mlade.

''Uzimajući u obzir stanje u bh. ekonomiji teško je precizno govoriti o tržištu rada za mlade. Ono svakako postoji, posebno u onim sektorima i granama ekonomije koje se oslanjaju na znanje i nove tehnologije. Definitivno to su područja gdje mladi, obrazovani ljudi imaju svoju šansu. Sad, drugo je pitanje koliki je to prostor i kako ga proširiti'', rekao je za Bljesak.info Pupić.

Poduzetnički duh blijedi

Po riječima Đukića iz GEA-e mladi ne snose krivicu zbog stanja u kojem su se našli, što se najbolje ogleda iz primjera naših mladih koji u drugim zemljama ostvaruju velike rezultate i uspjehe na poslovnom planu, što govori da se mladi u značajnoj mjeri prilagođavaju sredini u kojoj žive.

''Poduzetnički duh u BiH se kompliciranim procedurama osnivanja poduzeća i slabim financijskim poticajima sistemski guši'', rekao je Pobrić za Bljesak.info.

No, Agencija za rad i zapošljavanje ističe, kako već duži niz godina postoje programi kod svih zavoda za zapošljavanje koji su namijenjeni mladima, a vežu se za pokretanje posla. ''Prema informacijama kojima mi raspolažemo (iako nemamo nadležnosti na domaćem tržištu rada) ovi programi su atraktivni mladim osobama jer one pored sredstava za pokretanje posla, dobijaju i obuku o vođenju posla. Naravno, tu su i neki drugi programi namjenjeni prvom zapošljavanju, zatim programi uključivanja mladih u tržište rada putem njihove obuke za aktivno traženje posla i sl.''

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u kratkoj izjavi za Bljesak.info reklo je kako posvećuju pozornost mladim osobama, te da ovo Ministarstvo kroz dva projekta podržava mlade poduzetnike.

''Kroz projekt Poticaj novoosnovanim subjektima malog gospodarstva ministarstvo subvencira troškove registracije poslovnog subjekta i troškove doprinosa za prvu godinu rada, a kroz projekt Poticaj poduzetništvu mladih sufinancira nabavku opreme za mlade poduzetnike koji posluju preko godinu dana''.

Korupcija gasi motivaciju mladima

''Mislim da je jedan od problema koji se mladima može naći na putu njihova nedovoljan angažiranost, lijenost i biranje posla. Svi očekuju da će ih odmah po završenom školovanju netko morati zaposliti. No veći problem po mom mišljenju je velik stupanj korupcije pri zapošljavanju. Odmah se dolazi do činjenice, koja se više ni ne sakriva, da za bilo kakav posao trebaju ‘jake veze’. Naravno na vrh problema stavio bih uređenje države koja nije ponudila adekvatno tržište te zanemaruje općepoznate probleme korupcije'', rekao je Mirko, ističući kako se susreo s gotovo svim ovim problemima.

''Ukratko da bi došao do iole kvalitetnog posla moraš imati ludu sreću ili pak dobro poznanstvo'', nadodao je, no njegovo mišljenje dijeli i većina mladih.

Motivacija mladih, s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze je dvojaka. Prema Anketi od radnoj snazi za 2013 godinu  stopa aktivnosti mladih je 28,3%. Prema sveobuhvatnom istraživanju UNDP-a „Glasovi mladih“ iz 2012. g., većina ispitanika koji traže posao, navode da ne traže posao u određenom sektoru i da bi prihvatili posao u bilo kojem sektoru (66.5%). Prema istom istraživanju, najveći postotak ispitanika, nešto manje od polovine, oko 45%, zainteresiran je za rad u sektorima trgovine, ugostiteljstva, turizma ili rekreacije, a u javnoj administraciji, državnim organima i političkim strankama radilo bi nešto više od 17% ispitanika. U prosjeku, navode da bi radili za neto plaću u iznosu od 614 KM. To nisu velika i nerealna očekivanja, naprotiv.

''Signali koje mladi dobivaju na našem tržištu rada su iskrivljeni. Zaposlenje u državnim institucijama se uglavnom smatra najatraktivnijim zato što su plaće u javnom sektoru više u odnosu na privatni sektor, a javni sektor sa sobom nosi i veću sigurnost zaposlenja. Ovo je veoma ozbiljan problem kojim se Centar za istraživanja za studije GEA bavio u prethodnom periodu. Naša preporuka je da se plaća za svako zanimanje u javnom sektoru utvrđuje prema plaći za isto zanimanje u privatnom sektoru. Javni sektor ne treba predstavljati nelojalnu konkurenciju privatnom sektoru. Trenutno, prosječna plaća javnom sektoru je veća za oko 60% od prosječne plaće u privatnom sektoru. Logično je da mladima u ovakvoj situaciji zaposlenje u državnim institucijama prvi izbor u karijeri Kao posljedicu toga, imamo situaciju da su mladi u procesu obrazovanja prvenstveno zainteresirani za dobivanje diplome, a ne stjecanje znanja'', rekao je Đukić iz GEA-e.

Obrazovni sustav nije prilagođen potrebama tržišta

No svi sugovornici se slažu u jednom obrazovni sustav je zastario i neprilagođen tržištu.

''Obrazovni sustav se nije prilagodio potrebama tržišta. Prije svega, mladima nedostaje praktičnih znanja i vještina kao i kvalitetnih informacija o kretanjima na tržištu rada. Poseban nedostatak je slaba podrška u oblasti razvoja preduzetništva'', rekao je Đukić iz GEA-e. S ovim se slaže i Pupić iz Agencije za zapošljavanje koji ističe da je obrazovni sustav kod nas definitivno zastario i ne prati potrebe tržišta rada. ''Idealno bi bilo da ministarstva obrazovanja dobijaju informacije od poslodavaca o tome šta će im biti potrebno u narednom periodu, pa da se programi prilagođavaju potrebama... Problem je što je u BiH ekonomija nerazvijena i jako je mali broj poslodavaca koji mogu dugoročno planirati svoje potrebe sa aspekta kadrova. A bez ovih informacija ni ministarstva obrazovanja ne mogu učiniti više. Ipak, neki procesi su pokrenuti…''.

Pobrić iz KULTA kao glavnog krivca smatra politiku, ističući kako je u ovom slučaju obrazovna politika loša ili čak nepostojeća.

''Godinama se ukazuje na problem nepostojanja adekvatne prakse u školama, na odnos nastavnog kadra prema neophodnim novitetima, na korupciju, na mali broj stipendija, na potrebu preciziranja upisnih kvota, na potrebu usklađivanja programa s potrebama tržišta rada, ali nema prave reakcije nadležnih vlasti, izostaje fokus na prioritete, a pažnja se često preusmjerava na druga pitanja i probleme u obrazovanju, koja nisu od životnog značaja ali raspiruju nacionalna osjećanja, pa i netrpeljivost.''

Nije sve tako sivo – pozitivni primjeri u Mostaru

U ranijim intervjuima Bljesak.info je predstavio nekoliko mladih mostarskih poduzetnika, koji su svojom snalažljivošću znanjem i upornošću uspjeli pokrenuti vlastite biznise i izboriti se za svoje mjesto na tržištu rada u Mostaru i BiH.

''Mostar ima kapacitet za biznis zbog svoje pozicije, broja stanovnika, studenata i turista. Od toga sve počinje, postavite pitanje što svim tim ljudima nedostaje, a neophodno je i eto dobre ideje. Ako nemate iskustva u tome što planirate raditi, pronađete najboljeg u tome i ne napravite početničke greške, na kraju postupno radite vjerujući u sebe i svoje ideje'', savjetovao je mladi poduzetnik Božidar Cicmil vlasnik Moj Taksi službe u Mostaru.

Mlada poduzetnica Ana Ćavar, glavna urednica portala MODAMO.info, pa kasnije i jedna od voditeljica MODAMO.kreARTiva festivala, te u konačnici voditeljica MODAMO.kreARTiva concept stora je uvjerena da su mladi ljudi našeg grada fantastični te da trebaju iskoristiti svaku priliku.

''Dostupne su informacije. Trebate biti uvjereni da ne postoji 'ne znam', nego samo – 'koga to trebam pitati'. Savjet njima je da budu hrabri i da prestanu pričati o odličnim idejama, nego se ustanu, iziđu vani i naprave prvi korak. Ako žele osnovati obrt neka odu u Obrtničku komoru i to kažu, pravo pitanje je prvi korak''.

Mlada poduzetnička četvorka, InovaDecora koja je pokrenula vrlo uspješan biznis dekoriranja interijera i eventa, mladima našeg grada pa tako i države savjetovala je naporan rad, puno upornosti i učenja. ''Ono što mladi trebaju znati jest da nema uputstva za pokretanje uspješnog posla i da nema sigurnog puta da se u kratkom roku postigne poslovni i financijski uspjeh. Da bi mogli pretpostaviti hoće li vam ideja uopće imati uspjeha trebali bi dosta istraživati, učiti, sve dobro isplanirati,...Istražite tržište i vjerujte u sebe, uložite maksimalan trud i vrijeme u svoj rad i vjerujte- isplatit će vam se''.

Savjet

Svi sugovornici u ovoj temi su složni oko savjeta mladima, te im poručuju umjesto odlaska iz naše zemlje razmislje o pokretanju vlastitog biznisa, ukoliko to ne žele, vrlo je važno da rade na svojoj nadogradnji kako bi se istaknuli i bili konkurentni na tržištu rada.

Po mišljenju naših sugovornika političko opismenjavanje i artikulirano djelovanje u procesima donošenja odluka je vrlo važno. Približavaju se izbori, treba pravovremeno početi razmišljati ne samo za koga već za što dajemo glas, što zauzvrat dobivamo ili smo već trebali dobiti. No savjetuju da je potrebno je povećati aktivnost na tržištu rada, možda čak i prekvalificirati se.

Ipak u konačnici svakoj mladoj osobi u našoj državi ostaje da se bore, uče i izgrađuju kako bi postali potrebni i primjećeni na tržištu rada.