Jesu li jesen i zimsko računanje vremena krivi za porast nesreća?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svake jeseni, kad dani postaju sve kraći, a pogotovo kad se satovi pomaknu unatrag, čim sunce zađe ranije, rizik od nesreće na cesti raste, a učinci su najgori kod najranjivijih sudionika u prometu poput djece, starijih osoba, biciklista i motociklista.

Prema statističarima, dolaskom jeseni i kraćih i tmurnijih dana, raste rizik za stradanje na cestama. Europska istraživanja pokazuju kako je studeni gotovo dvostruko kobniji za sudionike u prometu od rujna, dok uzorak pokazuje kako su tijekom cijele godine nezgode obično češće tijekom radnog tjedna između 8 i 20 sati.

Popodnevni "pikovi" su viši, zbog brojnih faktora od kojih izdvajamo samo neke. Motoristi su umorniji nakon radnog dana, a koncentracija je niža, djeca se vraćaju kući iz škole, u odnosu na jutarnje putovanje na kojem se vode direktnijim rutama, povećavajući njihovu izloženost opasnostima na cesti.

Odrasli imaju tendenciju da nakon posla odlaze u kupovinu ili posjećuju prijatelje i rođake, povećavajući vrijeme putovanja i izlažući se opasnostima na putu, društvena i rekreativna putovanja uglavnom se održavaju u kasnim popodnevnim i u ranim večernjim satima. Kad sunce iznenada zađe tijekom jesenskih popodnevnih gužvi, ove opasnosti postaju sve gore te se primjećuje porast broja žrtava, posebno kad je riječ o ranjivim sudionicima u prometu. A što je s famoznim pomicanjem sata dva puta godišnje, koje nam dokazano dobrano prodrma bioritam?

Europska komisija predložila je prekid sezonskih promjena sata do 2021. godine, što je trebalo značiti da će zemlje članice, uključujući i našu regiju, odabrati vremensku zonu koja će se držati tijekom cijele godine. No, zbog pandemije Covida to je palo u drugi plan.

Možda i bolje jer se zemlje nikako nisu mogle usuglasiti oko vremena, pa je postojala mogućnost da na putu od Zagreba do Minhena tri puta mijenjamo vrijeme. Više anketa je pokazalo kako Hrvati više žele ljetno vrijeme cijele godine. To bi značilo da korisnici cesta više neće doživljavati iznenadni mrak tijekom jesenskih putovanja, što bi moglo spasiti mnoge živote.

To također znači da bi imali dodatni sat korisne dnevne svjetlosti u popodnevnim i večernjim satima, što donosi i mnoge druge koristi.

U novije vrijeme, u Europi su proučavali podatke o nesrećama na cestama u razdoblju od 2012. do 2017. za dva tjedna izmjene vremena na bilo koju stranu. Otkrili su da u proljeće postoji blagi pad broja uzročnih slučajeva, ali promjena u listopadu bilježi prosječni porast sudara od 5,1 posto.

Opširniju analizu donosi portal Automobili.hr.