Monitoring CCI-a
Županija Zapadnohercegovačka ima lošu financijsku i ekonomsku politiku
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U petak je u hotelu Park u Širokom Brijegu održana tiskovna konferencija Centra civilnih inicijativa na kojoj je javnosti predstavljen izvještaj ove nevladine organizacije o radu Vlade i Skupštine Županije Zapadnohercegovačke za mandatno razdoblje 2010.-2014. godine.
Povećanje broja nezaposlenih i smanjenje broja zaposlenih u Županiji Zapadnohercegovačkoj, te neznatno smanjenje plaće u odnosu na prvu godinu mandata, ukazuje na lošu financijsku i ekonomsku politiku koju je vodila vlast u proteklom mandatu. Što ne iznenađuje, s obzirom da je Vlada u svaku godinu mandata ulazila bez jasnog plana, smjernica i ciljeva svoga rada.
Ni Vlada, niti Skupština nisu ni za jednu godinu mandata usvojili Program rada prema odredbama Poslovnika o radu, a kojim je jasno utvrđen rok usvajanja Programa rada, sudionici i način izrade ovog dokumenta, kao i obveze i dužnosti po pitanju njegovog izvršenja.
Ni proces konstituiranja vlasti u ovoj županiji nije doveden do kraja do kraja ni na samom isteku četverogodišnjeg mandata. Skupština ŽZH je završila svoj četverogodišnji mandat bez završenog procesa konstituiranja. Nakon izvršenih ustavnih promjena, trebalo je uslijediti usklađivanje Poslovnika o radu sa Ustavom ŽZH, međutim, do toga nije došlo. Zbog tog neusuglašavanja, iako je postojećim Poslovnikom o radu Skupštine jasno definira način formiranja klubova naroda i izbora članova kolegija, Skupština je završila svoj mandat bez završenog postupka konstituiranja i obilježila ga četverogodišnjim kršenjem poslovnika i u ovom segmentu. Zato preporučujemo novom sazivu Skupštine da, sukladno Poslovniku o radu Skupštine ŽZH, nakon konstituiranja Skupštine izvrši usklađivanje Poslovnika o radu Skupštine sa izmijenjenim Ustavom i prema zakonski utvrđenim procedurama formira klubove konstitutivnih naroda i imenuje sve članove kolegija Skupštine.
Dok je prvu godinu mandata Skupština ŽZH radila bez Programa rada, bez jasno utvrđenih ciljeva, u preostale tri nije uložila dodatni napor da ovaj nedostatak popravi, pa je tako realizirala samo 24 programska zakona. Za četiri godine rada Skupština je usvojila manje zakona nego što ih je, prema svojim godišnjim Programima rada, trebala usvojiti za bilo koje dvije godine mandata.
Novi saziv Skupštine bi morao prestati s kontinuiranim kršenjem Poslovnika o radu Skupštine te obvezno i u propisanim rokovima usvajati godišnje Programe rada kojima će se odrediti jasne smjernice i ciljevi rada Skupštine. Skupština ŽZH je tijekom sve četiri godine mandata, kao što je slučaj i sa Programom rada, usvajala Proračun sa zakašnjenjem i time kontinuirano kršila Zakon o Proračunima Federacije BiH.
Ništa bolja situacija nije ni sa Vladom ŽZH, na čije konstituiranje se čekalo sedam mjeseci, a koje je opterećena međustranačkim turbulencijama, u fokus stavila vlastite probleme, umjesto pokušaja da barem djelomično opravdaju povjerenje građana. Vlada je sve četiri godine Proračun usvajala u godini na koju se dokument odnosi i na taj način bez imalo obzira kontinuirano kršila Zakon o Proračunima Federacije BiH koji nalaže da se Proračun usvaja u tekućoj za narednu godinu.
Kao i Skupština, i Vlada je u svaku godinu mandata ulazila bez jasnog plana, smjernica i ciljeva svoga rada. Vlada ŽZH mora što prije preuzimanja novog mandata usvojiti Program rada za 2015. godinu i na taj način utvrditi smjernice i ciljeve svoga djelovanja. Po usvajanju ovog važnog dokumenta mora ubrzano raditi na realizaciji mjera kojima će unaprijediti život građana Županije Zapadnohercegovačke. Stranke koje budu sudjelovale u vlasti moraju uložiti dodatne napore kako bi odmah na početku mandata ispunile veći dio predizbornih obećanja i opravdale povjerenje građana.
Vlada nije dovoljno ulagala u razvojne projekte i tek je u 2013. godini napravila strategiju razvoja županije pa je preporuka budućem sastavu Vlade da uloži dodatne napore i realizacijom strateških i operativnih ciljeva planiranih Strategijom razvitka ŽZH za razdoblje 2014.-2020. godine unaprijedi posrnulu privredu ove županije, navodi se u izvješću Centra civilnih inicijativa.
ŽZH u brojkama
Županija Zapadnohercegovačka bilježi neznatan broj zaposlenih osoba, a broj nezaposlenih je u osjetnom porastu. Broj zaposlenih je kroz četiri godine padao i rastao, tako je u 2011. godini bilo 16.211 zaposlenih, u 2012. godini 16.462, u 2013. godini 16.205, a u 2014. godini 16.445 zaposlenih. Broj nezaposlenih je u konstantom porastu, a 2014. godine prešao je brojku od 10.000. Tako je u ŽZH 2011. godine bilježila 9.280 nezaposlenih, 2012. godine 9.741, 2013. godine 9.983, a u 2014. godini u ŽZH-u nezaposleno je 10.351 osoba.
Prosječna neto plaća za 2014. godinu u Županiji Zapadnohercegovačkoj iznosi 788 konvertibilnih maraka te je u padu za razliku od prošle tri godine. U 2011. godini prosječna neto plaća u ŽZH iznosila je 811 KM, u 2012. godini 810 KM, u 2013. godini prvi put je pala ispod 800 maraka te je iznosila 798 KM, a u 2014. godini prosječna neto plaća u ŽZH iznosi 788 konvertibilnih maraka.
Ukupan deficit Županije Zapadnohercegovačke, zaključno s 2013. godinom, iznosi 44,886,541 KM.
U nastavku pročitajte detaljne izvještaje monitoringa rada Skupštine i Vlade ŽZH kojeg je proveo CCI:
