Vlada HNŽ-a jedina u BiH nakon prosvjeda izbjegla negativnu reakciju građana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centri civilnih inicijativa (CCI) danas su u Sarajevu prezentirali izvještaj o monitoringu županijskih vlada i skupština od 12. listopada do 31. prosinca 2014. u kojem je navedeno da je nakon općih izbora došlo do promjena u odnosu snaga političkih aktera u novoizabranim skupštinama, ali još je indikativnija promjena broja zastupnika prethodnog saziva koji su ponovo dobili povjerenje građana.

Tako je u skupštinama 10 županija Federacije BiH, sumarno gledajući, od 289 zastupnika, u novi saziv od 2014. do 2018. reizabrano 35 posto onih koji su tu dužnost obavljali u prethodnom sazivu.

Loši rezultati članova županijskih vlada na izborima gotovo se u potpunosti poklapaju s područjima na kojim su u veljači 2014. bili socijalni prosvjedi.

Građani su najlošije ocijenili članove Vlade BPŽ-a, od kojih je samo jedan od pet koji su se kandidirali za reizbor dobio povjerenje građana.

Ispod 50 posto prolaznosti imali su i članovi vlada ZDŽ-a (svega dva izabrana od osam kandidiranih), USK-a (dva od šest) i SŽ-a (dva od pet).

Jedina vlada čiji se nijedan ministar, niti premijer, nije kandidirao na proteklim izborima je "nestranačka" Vlada TŽ-a, koja je time održala obećanje dano pri preuzimanju mandata, nakon prosvjeda u veljači.

Od vlada s područja koja su zahvatili masovni prosvjedi jedino je Vlada HNŽ-a izbjegla negativnu reakciju građana budući da su izabrana četiri od pet kandidiranih za reizbor.

U skupštine županija izabrano je samo 18 posto žena, a evidentan je i trend smanjivanja broja poslanika manjinskih naroda i povećanje poslanika većinskog naroda.

Iz CCI-a navode da je čitav proces konstituiranja vlasti ponovo trajao predugo i uz kršenje poslovnika, zakona i Ustava, zbog čega su županijske skupštine u novom sazivu održale po četiri zasjedanja u prosjeku, i realizirale 145 točaka dnevnog reda od kojih 75 otpada na aktivnosti oko konstituiranja.

Najdrastičniji pad registriran je u Sarajevskoj županiji, čija je vlada prepolovila tempo rada - sa šest sjednica mjesečno u prosjeku je na svega tri, a s prosječne 144 razmotrene mjere u razdoblju prije izbora, pala na 67 u postizbornom razdoblju.

Ističu da je čak šest županija i u šesti mjesec od izbora ušlo s vladama u tehničkom mandatu, a taoci stranačkog nadmudrivanja su i Vlada Federacije BiH i Vijeće ministara BiH.